Svjetska banka u Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan navodi da je potrebno ubrzavanje reformi i da ekonomski rast u ovoj regiji bilježi ubrzanje sa 2,6 posto u 2017. godini na 3,8 posto u 2018. godini.
Za period 2019 - 2020. godine projektovan je rast prosječno od 3,7 posto.
"Međutim, ovakvi izgledi su podložni rastućim vanjskih i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi. Prema izvještaju, zemlje regiona sada imaju priliku unaprijediti reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtijeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima", saopšteno je iz Svjetske banke.
Kako kažu, uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regionu je otvoren manji broj radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Prema izvještaju, na zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano je 96 hiljada radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u poređenju sa 171.200 radnih mjesta otvorenih u 2017. godini.
"Stopa nezaposlenosti je smanjena u 2018. godini, ali je i dalje visoka, posebno za žene i mlade. U nekim zemljama je pad nezaposlenosti proizašao iz povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne zbog novootvorenih radnih mjesta", stoji u izvještaju Svjetske banke.
Što se tiče realnog rasta domaćeg bruto proizvoda (BDP), on je u Bosni i Hercegovini u 2018. godini iznosio je 3,0 posto, a ispod je samo Makedonija sa 2,7 posto. Albanija, "Kosovo" (koje Svjetska banka tretira kao poseban subjekat) i Srbija bilježe realni rast BDP-a za 4,2 posto, dok je najbolje rangirana Crna Gora sa 4,4 posto.
Navedene su i projekcije realnog rasta BDP-a u 2019. i 2020. godini:
Albanija: 3,8 posto (2019.) - 3,6 posto (2020.)
Bosna i Hercegovina: 3,4 posto (2019.) - 3,9 posto (2020.)
"Kosovo": 4,4 posto (2019.) - 4,5 posto (2020.)
Makedonija: 2,9 posto (2019.) - 3,2 posto (2020.)
Crna Gora: 2,9 posto (2019.) - 2,4 posto (2020.)
Srbija: 3,5 posto (2019.) - 4,0 posto (2020.)
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda van Gelder rekla je da bi donosioci politike u regionu trebali implementirati reforme koje će imati održivi rast i podstaći otvaranje radnih mjesta.
"Brzo rastuće kompanije stvaraju najveći broj radnih mjesta na zapadnom Balkanu, ali takvih kompanija je malo, naročito u poređenju s drugim malim tranziocionim ekonomijama u Evropi. Uklanjanje prepreka koje malim preduzećima otežavaju konkurentnost i rast će otvoriti mogućnosti za ljude, ohrabrujući preduzetništvo i inovacije, jačajući zapošljavanje i oslobađajući potencijal ljudskog kapitala ovog dinamičnog regiona", kazala je Gelder.
U izvještaju Svjetske banke naglašava se da zemlje koje su se opredijelile za fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga, a da je očuvanje ovih rezultata od ključnog značaja. U većini zemalja javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju veliki izdaci za plate u javnom sektoru i netargetirani socijalni programi.
Izvještaj razmatra i izazove ljudskog kapitala u regionu.
"Ukoliko ostanu neriješeni, ovi izazovi će ozbiljno ograničiti izglede za rast i smanjenje siromaštva. Naprimjer, ulaganje u rani razvoj djece bi pomoglo poboljšanju rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju, a takođe bi pomoglo siromašnim i ugroženim domaćinstvima da se zaštite od šokova, dok bi efikasniji zdravstveni sistemi pomogli u suzbijanju rasta nezaraznih bolesti i smanjenu troškova za zdravlje koje građani plaćaju iz vlastitih sredstava", zaključuju iz Svjetske banke.
