Sedmični rad i do 60 časova

Predsjednik Granskog sindikata tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj (RS) Danko Ružičić rekao je da u ovoj oblasti ima slučajeva da radnici rade između 300 i 400 časova godišnje, iako je godišnje dozvoljeno 150 časova prekovremenog rada, pišu "Nezavisne novine" u sutrašnjem broju.

"Najgore je što se to ne plati radnicima, a poslodavci to nigdje ne evidentiraju već u svoje knjige pišu da je radnik radio osam časova dnevno, tako da inspekcija tu ne može ništa", istakao je Ružičić.

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić istakla je da radnici u BiH i u RS rade više za oko trećinu od norme koja je zakonom predviđena.

"To je posebno izraženo u proizvodnji, odnosno niskoakumulativnim granama, kao što je tekstilna industrija, obućarska i prerađivačka, gdje se radi onako kako poslodavac procijeni. Ako poslodavac odluči da radni dan traje 10 ili 11 časova dnevno, umjesto osam kako zakon kaže, ili ako treba raditi i subotom i nedjeljom, onda radnici toliko i rade", kazala je Mišićeva.

Ona je navela i primjer da u preduzećima u kojima radnici koriste kartice kada dolaze ili izlaze s posla, kako bi se evidentiralo da su došli, poslodavci čak tjeraju radnike da izađu s posla i provuku karticu da se vidi kada su izašli, ali da se opet moraju vratiti na posao i raditi, samo bez provlačenja kartice.

Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, naglasio je da se u Srpskoj uglavnom poštuje zakonom propisana norma o trajanju radne sedmice, iako ima odstupanja.

Dedina Sehinović, stručni saradnik u Sindikatu poljoprivrede i prehrane BiH, rekla je da su imali pojedinačne slučajeve da su se radnici žalili da rade više nego što je zakonom predviđeno, ali da
se radilo samo o nekolicini, te da se to uglavnom poštuje.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH rekli su da je u budućnosti planirana izrada ankete rada u kojoj će se naći i zvanični podatak o stvarnoj radnoj sedmici u BiH. Primjera radi, radna sedmica u Hrvatskoj je 39,2 časa.

(Srna/MONDO)