Američka Uprava za borbu protiv droge (DEA) prerasla je u globalnu obavještajnu organizaciju čiji su dometi daleko širi od međunarodne trgovine drogom.
Pozivajući se na nove američke diplomatske poruke koje je objavio sajt "Vikiliks" "Njujork tajms" (New York Times)piše da su operacije DEA postale toliko skupe da je agencija morala da odbija strane političare koji su željeli da je iskoriste protiv svojih političkih neprijatelja.
U jednoj poruci iz avgusta 2009. godine navodi se da je predsjednik Paname Rikardo Martineli poslao hitnu poruku američkom ambasadoru tražeći da DEA preduzme aktivnosti protiv njegovih političkih neprijatelja.
"Potrebna mi je pomoć za prisluškivanje telefona", kaže panamski predsjednik. Zahtjev je odbijen što je izazvalo nove tenzije između dvije zemlje.
Martineli, koji prema ovim porukama nije pravio razliku između legitimnih meta i političkih neprijatelja osvetio se tako što je predložio zakon kojim je okončan rad DEA pri policijskim jedinicima Paname.
Početkom godine, SAD našle su se u sličnoj situaciji u Paragvaju. U diplomatskim porukama iz Paragvaja navodi de se da je vlada te zemlje tražila od DEA da joj pomogne u špijuniranju jedne gerilske grupe, poznate kao Paragvajska narodna armija (EPP).
Ova ljevičarska grupa koja se vezuje za Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARK) izvela je više otmica i pokušava da finansira svoje aktivnosti putem otkupa.
Prema pisanju "Njujork tajmsa", kada su američke diplomate odbile da daju Paragvaju pristup sistemu prisluškivanja, ministar unutrašnjih poslova Rafael Filizola zaprijetio je da će zatvoriti tu agenciju.
"Borba protiv narkotika je važna, ali neće zbaciti našu vladu. EPP bi mogao", navodi se u jednoj poruci.
U poruci od maja 2008. godine iz zapadnoafričke države Gvineje navodi se da je "kralj droge" te zemlje Ousman Konte, sin tadašnjeg predsjednika Lansana Kontea.
Američka ambasada u Meksiku navela je u poruci od oktobra 2009. godine da su vojni lideri te zemlje zatražili bližu saradnju sa DEA, jer ne vjeruju svojim policijskim snagama.
U poruci se navodi da će meksički ministar odbrane Giljermo Galvan "pokušati da zadrži vojne aktivnosti u svojim kanalima i da neće sarađivati šire sa pripadnicima drugih snaga bezbjednosti zemlje".
"U Sijera Leoneu, vrhovni tužilac tražio je 2,5 miliona dolara od optuženika u slučaju trgovine kokainom", navodi se u poruci DEA od marta 2009. godine.
Međutim, predsjednik te zemlje Ernest Koroma intervenisao je da do toga ne dođe.
U porukama iz Mjanmara doušnici DEA izvještavaju kako se vojna hunta bogati od novca od prodaje droge, ali i o političkim aktivnostima protivnika hunte.
Američki vladini zvaničnici nisu željeli da komentarišu informacije "koje nikad nisu trebalo da budu objavljene", piše list.
"Vikiliks" je razbjesnio Vašington objavljivanjem hiljada tajnih američkih diplomatskih poruka, a američki potpredsjednik Džozef Bajden opisao je osnivača sajta Džulijana Asanža kao "teroristu visoke tehnologije".
(Srna)