Poznati belgijski i evropski glumac Benoa Pulvorde je pozvao svoje sunarodnike da se ne briju sve dok zavađene flamanske i valonske stranke ne postignu nagodbu o izlasku iz krize vlade.
Prvi put su se uznemirenim pozivom na sređivanje političke krize koja ugrožava privredno-finansijski položaj zemlje, oglasili i udruženi poslodavci Belgijem, nakon što je ugledna belgijska banka De Grof upozorila je da će zemlja na finansijskom tržištu izgubiti više od 300 miliona evra zbog teške političke krize.
Belgijski kralj Albert Drugi je istovremeno pozvao "posrednika", flamanskog socijalistu Johana Vande Lanotea da još jednom pokuša da za svoj prijedlog za preuređenje federalne države, preraspodjelu državnih prihoda, uređenje jezičko-izborno sporne periferije Brisela i finansiranje Brisela kao posebne federalne jedinice, pridobije prvake ključnih političkih stranaka u zemlji.
To su prvak valonskih socijalista Elio di Rupi i vođa flamanske separatistički nastrojene stranke N-VA Bart de Vever koji je dosad odbijao da prihvati bilo koje drugo rešenje osim stvaranja konfederacije Flandrije i Valonije, uz poseban položaj Brisela, ili potpune podele zemlje.
Stanovnici Brisela su od juče počeli da u svojim poštanskim sandučićima nalaze poziv zasad malo poznatog pokreta za "Državu Brisel" za sazivanje referenduma o osamostaljenju Brisela, kao ustavne federalne jedinice, ako bi došlo do raspada države.
Glumac Pelvurde pozvao je sunarodnike da se ne briju i rekao da su on i veliki krug njegovih prijatelja već odlučili da puštaju bradu i brkove sve dok u Belgiji posle više od 200 dana krize, ne bude uspostavljena vlada.
Pelvurde je objasnio da to jeste "simboličan, ali vidljiv znak" političarima i sunarodnicima koji treba da pokaže "da smo svi za jednu Belgiju koja će se izvući iz nedaća".
Flamanski dnevnik Standard je upozorio da "finansijski lešinari već kruže iznad Belgije", a dnevnik na francuskom Dernijer jer je izašao s dvije prazne strane u znak protesta zbog "političkog cirkusa koji se nastavlja".
Flamanski list Morgen je prethodno upozorio da se zbog teške političke krize veoma pogoršalo povjerenje investitora u kreditnu sposobnost Belgije.
Evropska komisija je istovremeno u Briselu saopštila da ne planira posebne mjere za stabilizaciju finansijskog položaja Portugala i Belgije.
Morgen je prenio ocjene agencija za utvrđivanje kreditnog rizika da je Belgija zbog činjenice da je preko 200 dana bez vlade dospjela na šesnaesto mjesto, iza Libana i Rumunije, na spisku zemalja s najvećim finansijskim rizikom za investitore.
Premija na rizik za kupovinu belgijskih državnih obveznica kojima se servisira javni dug, sad je udvostručena i iznosi između 220 i 250 hiljada evra na vrijednost obveznica od 10 miliona evra godišnje, prenosi Morgen.
I dodaje da se stanje vidljivo pogoršava jer je Belgija pre samo devet mjeseci bila na "pristojnom" 53. mjestu u svijetu po ocjeni povjerenja u njenu finansijsku stabilnost.
Svjetska agencija za ocjenu kreditnog rizika Standard end Purs je u decembru upozorila da će smanjiti rejting Belgije ako se politička kriza ubrzo ne riješi.
Belgija je dosad bila u stanju da uredno otplaćuje svoj dug i državne obveznice prodaje na finansijskom tržištu uz sasvim prihvatljivu kamatu.
Javni dug Belgije, ipak, iznosi blizu 350 milijardi evra, a to je 96 odsto bruto domaćeg godišnjeg proizvoda.
(Beta)