Austrijski list "Kronen cajtung" objavio je statističke podatke koji se odnose na procenat stanovnika koji nisu rođeni u Austriji, a žive u ovoj zemlji te su naveli kako je broj ovog dijela stanovnika veći nego ikada u istoriji Austrije.
Prema statističkim pokazateljima koje je objavio austrijski medij, čak 20,1 posto od ukupne populacije Austrije rođeno je u drugim državama Evrope i svijeta. Ujedno, to znači da je svaki peti stanovnik Austrije zapravo rođen u inostranstvu.
Iako je talas izbjeglica s Bliskog istoka i sjevera Afrike zahvatio cijelu Evropu još 2015. godine, najveći broj državljana rođenih u drugim državama, a koji žive u Austriji, ipak dolazi iz evropskih zemalja.
U tom pogledu, 244.947 stanovnika rođenih u Njemačkoj u ovom trenutku boravi u susjednoj Austriji, što je njemačku dijasporu stavilo na prvo mjesto u ovoj statistici. Na drugom mjestu, iznenađujuće ili ne, našla se Bosna i Hercegovina. Prema statističkim podacima, čak 172.373 osobe rođene u Bosni i Hercegovini žive u Austriji, što ih čini drugom najbrojnijom grupom u ovoj centralnoevropskoj državi.
Pored Bosne i Hercegovine, među prvih 10 zemalja prema broju doseljenjika u Austriji našle su se i Srbija (144.416) i Hrvatska (50.625). Od ostalih zemalja, najveći broj doseljenika u Austriju imaju Turska (159.068), Rumunija (134.206) te Mađarska (83.914).
Interesantno, među prvih 10 zemalja na listi doseljenika s Bliskog istoka svoje mjesto zauzela je samo Sirija. Zbog ratnih dešavanja u ovoj državi, utočište u Austriji potražilo je 52.313 građana rođenih u Siriji.
Pored statistike o broju doseljenika rođenih u drugim državama Evrope i svijeta, austrijski medij osvrnuo se i na njihovu distribuciju širom Austrije. Ovaj statistički pokazatelj također je pokazao velike razlike. Čak 39,6 posto doseljenika u Austriju živi na širem području Beča, a u ovom dijelu dominiraju osobe rođene u Srbiji.
S druge strane, daleko iza Beča u kontekstu boravka doseljenika je Gornja Austrija s glavnim gradom Lincom, s udjelom od 13,5 posto doseljenika. Ipak, prema statistici, u ovom dijelu Austrije najveći broj doseljenika čini upravo stanovništvo rođeno u BiH.
Kada je riječ o drugim regijama u Austriji, Donja Austrija bilježi 12,4 posto doseljenika, dok je u Korušku smješteno 4,1 posto.
"Pandemija je donekle usporila proces imigracija tokom 2020. godine. Tokom pandemijske godine, najveći broj doseljenika koji nisu iz Evropske unije dolazilo je iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sirije", piše "Kronen cajtung".
(Klix)
