NATO procjenjuje da je skoro trećina vojnih kapaciteta libijskog lidera Momara Gadafija eliminisana.
Diplomatski napori za okončanje konflikta, za sada, neuspješni. Američka vojska potpuno povukla svoje borbene avione.
"Procijenili smo da je onesposobljeno 30 odsto Gadafijevih vojnih kapaciteta", izjavio je brigadni general Mark van Um na konferenciji za novinare.
Um je, takođe, kazao da su vojni avioni NATO prethodnog dana izveli 14 napada na mete na zemlji, u kojima su uništeni radari, skladišta oružja, oklopna vozila i jedan raketni lanser, javio je Rojters.
AP navodi da su avioni NATO za šest dana, otkako je Alijansa preuzela komandu nad operacijama, izveli 851 let.
Agencije su ranije danas javile da su snage NATO započele vazdušne napade na Gadafijeve snage u blizini strateški važne luke Brega, koja je od četvrtka poprište žestokih sukoba dva tabora.
U jednom vazdušnom napadu uništena su dva vojna vozila libijske vlade u Bregi, tvrde pobunjenici.
"U vazdušnom napadu pogođena su dva neprijateljska vozila", rekao je jedan pobunjenik u vojnoj uniformi, dok se na ulazu u istočni stambeni dio Nove Brege izvija gust dim iz dva kamiona natovarena teškim naoružanjem, a još takvih kamiona kreće se ka centru grada.
AFP izvieštava da su pobunjenici, koji su se rano jutros približili Bregi, počeli da bieže zbog teške artiljerijske vatre Gadafijevih snaga.
Reporter francuske agencije izvijestio je da gradom odjekuju detonacije i da se vidi crn dim, a da su se pobunjenici povukli na oko 15 kilometara istočno od grada.
Neki pobunjenici rekli su da je pogođeno skladište municije, ali ovi navodi za sada nisu potvrđeni.
Ovaj naftni terminal od četvrtka je poprište žestokih sukoba dva tabora, a obe strane povremeno osvajaju dio teritorije da bi se kasnije povukle pred protivničkom vatrom.
SAD su planirale da obustave svoje učešće u borbenim akcijama u Libiji i lansiranje raketa dugog dometa "Tomahavk" tokom prošlog vikenda, ali su prihvatili zahtjev NATO da nastave sa učešćem u vazdušnim udarima u narednih 48 sati, sve do sinoć u 22 sata po srednjeevropskom vremu, prenijela je agencija AFP.
"Američki borbeni letovi završeni su u 22.00 sata. NATO preuzima komandovanje američkim avionima u pripravnosti", izjavio je portparol Pentagona kapetan Darin Džejms.
"Avioni američke avijacije ostaće u stanju pripravnosti ako NATO bude zahtijevao njihovu podršku", dodao je Džejms.
Borbene avione za izvođenje napada i operacije presretanja nad Libijom sada će obezbjeđivati Velika Britanija, Francuska i druge članice NATO, rekao je jedan neimenovani zvaničnik Alijanse.
U međuvremenu je međunarodni krivični sud objavio da posjeduje dokaze da je vlada pukovnika Moamera Gadafija planirala da uguši proteste ubijanjem civila prije izbijanja ustanka u Libiji.
Očekuje se da će tužilac ovog suda Moreno Okampo podneti izvještaj u sjedištu UN 4. maja, nakon čega će zatražiti izdavanje naloga za hapšenje.
"Imamo dokaze o tome da su ljudi u Gadafijevom režimu, poslije događaja u Tunisu i Egiptu, planirali kako da kontrolišu demonstracije u Libiji. Ubijanje civila bio je unapred pripremljen plan", rekao je Okampo.
Tužilac je naveo da želi da razgovara sa bivšim šefom libijske diplomatije Musom Kusom, koji je prošle sedmice prebjegao u Britaniju uz obrazloženje da je to učinio jer su Gadafijeve snage napadale civile.
Okampo je dodao da će Kusin prebeg biti uzet u razmatranje tokom istrage o Gadafiju, njegovim sinovima i pomoćnicima.
Libijska vlada ponudila je ustupke pobunjenicima, ali uz uslov da Gadafi ostane na vlasti. Pobunjenici to odlučno odbijaju.
"Libijska vlada želi da se borbe što prije okonačaju", izjavio je Gadafijev izaslanik Abdulati al-Obeidi, koji je kasno sinoć razgovarao sa šefom turske diplomatije Ahmetom Davutogluom, prenijeli su lokalni mediji.
Turski zvaničnici, koji imaju kontakte i sa libijskom vladom i sa Nacionalnim savjetom, ranije su savjetovali Gadafiju da se povuče kako bi se odredio prelazni lider, koji bi doveo do pomirenja u zemlji koju potresaju nemiri od polovine februara. On to, očigledno, zasad ne prihvata.
U Ankari je najavljeno da se, kako se ističe, "ovih dana" očekuje dolazak i predstavnika opozicije u Libiji. Turska je izrazila spremnost da posreduje između dvije strane, ukoliko one prihvate ovu inicijativu.
U međuvremenu predstavnik libijske vlade Musa Ibrahim rekao je da je Libija spremna da održi izbore i reformiše svoj politički sistem, ali da samo libijski narod može da odluči da li njegov vođa Moamer Gadafi ostaje i dalje na čelu države.
"Mi možemo da imamo bilo koji politički sistem, sprovedemo bilo koje promjene - ustav, izbore, bilo šta, ali samo vođa mora to da vodi dalje. To je naš stav", rekao je Musa sinoć.
"Zbog čega vi treba da odlučite šta je Libijcima činiti? Zašto oni (zapadne zemlje) ne kažu: Libijski narod treba da odluči da li libijski vođa treba da ostane ili ode, kao i da narod odluči o tome da li će imati drugačiji politički sistem ili ne".
"Niko ne može da dođe u Libiju i kaže - vi treba da se riješite svog vođe, ili vašeg sistema ili vašeg režima", rekao je Musa.
Vazdušni napadi zapadne koalicije na vojne kapacitete libijskog lidera u cilju zaštite civila počeli su 19. marta, a uspostavljanje zone zabrane leta nad Libijom, sprovođenje embarga na uvoz oružja i zaštita civila od napada Gadafijevih snaga pod komandom su snaga NATO od kraja marta.
(agencije/MONDO)
