Pokušaj vladajuće administracije u SAD da obori cijenu nafte tako što će bliskoistočne zemlje znatno povećati proizvodnju "crnog zlata", što bi Rusiji iz ruku "izbilo" enormnu zaradu - nije uspio.
Posjeta američkog predsjednika Džozefa Bajdena Saudijskoj Arabiji bila je neuspješna, navodi "Geoppolitika".
Prvi pokazatelj propasti Bajdenovog plana bila je reakcija tržišta odmah nakon njegovog povratka u SAD. Cijena nafte je, nakon određenog perioda konstantnog pada u junu, ponovo skočila, odnosno sa oko 95 dolara došla na nivo od 106 dolara za barel.
Svojevremeno, cijena nafte od 120 dolara za barel i te kako je negativno uticala na američku ekonomiju i inflaciju najveću u posljednjih 40 godina.
Bajden je, smanjenjem cijene nafte, pokušao da zaustavi enormnu zaradu koju Rusija ostvaruje izvozom svog "crnog zlata", za kojim je u svijetu nastala prava pomama zbog početnih velikih popusta koje je Moskva davala nakon uvođenja američkog, kanadskog, britanskog i evropskog embarga.
Potvrda da tržište nafte ne vjeruje da je Bajden postigao svoje ciljeve u Rijadu stigla je i sa londonske berze, gdje je cijena nafte u padu drugu sedmicu.
Naime, trgovci se boje da će povećanje kamata centralnih banaka, kao mjera koja se uvodi zbog visoke inflacije, usporiti rast svjetske ekonomije, što će oslabiti potražnju za naftom, odnosno dovesti do njenog viška na tržištu.
Veliki broj ekonomskih analitičara u SAD upozorava na početak recesije u toj zemlji.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp i krugovi oko njega navode kako su SAD, zapravo, već u recesiji, o čemu još nema službene potvrde.
Još veće brige ima EU, posebno evrozona, u vezi sa energetskom krizom koja potresa Uniju zbog njenog ekonomskog, odnosno rata sankcijama protiv Rusije i potpunog poremećaja snabdijevanja ruskom naftom i gasom.
Istovremeno, EU nije uspjela da pronađe sigurnu i stabilnu alternativu ruskim energentima.
To je rezultiralo i padom evra u odnosu na dolar, koji je sada gotovo jednak sa evropskom valutom – prvi put nakon njenog uvođenja 2003. godine.
S druge strane, državni vrh Saudijske Arabije poručio je da nema stabilnog svjetskog tržišta bez ruske nafte, kojoj nema alternative ma koliko svi drugi proizvođači maksimalno podigli proizvodnju, kao i da Rijad neće samostalno donositi bilo kakve odluke bez konsultacija u Organizaciji zemalja izvoznica nafte /OPEK/.
Neizvjesnost na svjetskom energetskom tržištu i daljetraje, a sve više na vidjelo izlazi kako je zapadni embargo na ruske energente postao ključni problem.
Te sankcije najviše pogađaju sam Zapad, kao i siromašne zemlje u razvoju, a ne onog protiv koga su uvedene, zaključuje "Geopolitika".
(Srna)
