Viši krvni pritisak i holesterol, upotreba duvana i alkohola, kao i pandemija su faktori koji stoje iza blagog pada očekivanog životnog vijeka u 2010-im.
Očekivani životni vijek u evropskimzemljama blago je opao u periodu od 2011. do 2021. godine, pokazuje nova studija objavljena u časopisu The Lancet.
Iako su Evropljani od 1990. godine u prosjeku živjeli sve duže, kombinacija zdravstvenih problema – poput povišenog krvnog pritiska i holesterola, upotrebe duvana i alkohola, kao i pandemije COVID-19 – izbrisala je decenije napretka u skoro svim zemljama EU.
"Otkrili smo da su smanjenje napretka u očekivanom životnom vijeku između 2011. i 2019. godine najviše uzrokovale smrti od kardiovaskularnih bolesti", izjavio je dr Nikolas Stil, glavni autor studije.
Najveći pad očekivanog životnog vijeka zabilježen je u Grčkoj, Italiji, Portugalu, Francuskoj, Austriji, Holandiji, Španiji, Njemačkoj, Luksemburgu i Finskoj.
Ima nade
Ipak, nije sve izgubljeno. Studija je pokazala da su zemlje koje su dugoročno ulagale u poboljšanje ishrane stanovništva imale bolje rezultate po pitanju očekivanog životnog veka.
Istraživači su takođe naglasili da još nismo dostigli biološku granicu dugovečnosti, odnosno maksimalni mogući životni vijek čovjeka.
"Zemlje poput Norveške, Islanda, Švedske, Danske i Belgije su nakon 2011. godine uspjele da održe bolji očekivani životni vijek i smanje rizike od srčanih oboljenja, zahvaljujući državnim politikama", dodao je Stil.
U istim zemljama nije zabeležen pad očekivanog životnog vijeka između 2019. i 2021. godine, uprkos pandemiji COVID-19.
Više od "loših navika"
Na očekivani životni vijek utiču individualni faktori, poput loše ishrane i upotrebe duvana, ali i efikasnost zdravstvenih sistema i društveni faktori, kao što su rast siromaštva i nejednakosti.
"Veliki rezovi u budžetima za zdravstvo, socijalnu zaštitu i javne službe od 2010. godine, naročito u siromašnijim područjima, negativno su uticali na društvene determinante zdravlja i time doprineli usporavanju poboljšanja mortaliteta", navodi se u studiji.
Trenutno, rast cijena hrane i "pustinje hrane" širom Evrope čine zdravu ishranu nedostupnom milionima ljudi, posebno porodicama sa niskim prihodima.
Pored toga, postoje velike razlike među evropskim zemljama – prema izveštaju OECD-a Health at a Glance 2024, razlika između zemalja sa najvišim i najnižim očekivanim životnim vekom iznosi čak osam godina.
Španija, Italija i Malta beleže životni vijek viši za više od dvije godine od prosjeka EU, dok su Letonija i Bugarska čak pet i po godina ispod proseka.
Uprkos tim izazovima, EU je povukla mere usmjerene na rešavanje ključnih zdravstvenih problema – poput Evropskog plana za borbu protiv raka i strategija za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti – iz Programa rada Evropske komisije za 2025. godinu.
(EUpravo zato/Euractiv)
