Najnoviji izvještaj Instituta za ekonomiju i mir pokazuje da je globalni nivo mira pao, da je više od 80 zemalja pogođeno rastom nasilja i militarizacije, dok određeni evropski regioni i dalje održavaju relativnu stabilnost.
Institut za ekonomiju i mir (IEP) objavio je svoj godišnji Globalni indeks mira, sveobuhvatnu analizu koja rangira 163 zemlje širom svijeta prema nivou bezbjednosti. Izvještaj se zasniva na 23 različita indikatora kako bi se stvorila najtačnija slika stanja mira u svijetu.
Ključni faktori koji se uzimaju u obzir u indeksu uključuju broj smrtnih slučajeva uzrokovanih unutrašnjim sukobima/ratovima, učestalost nasilnih demonstracija, opštu percepciju kriminala u društvu i uticaj terorizma na svakodnevni život.
Najnebjezbednije zemlje u 2025. godini
Prema najnovijim podacima Globalnog indeksa mira za 2025. godinu, Rusija je preuzela titulu najnebezbjednije zemlje na svijetu. Odmah za njom na listi slijede Ukrajina i Sudan, zemlje koje su takođe pogođene značajnim sukobima i nestabilnošću.
Prema Globalnom indeksu mira za 2025. godinu, nivo globalnog mira je ponovo opao - za 0,36 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Ovo je 13. pogoršanje u posljednjih 17 godina, a globalno, 87 zemalja je postalo manje mirno, dok se 74 poboljšalo.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, ispred Irske, Austrije, Novog Zelanda i Švajcarske. Najmirniji region ostaje Zapadna i Centralna Evropa, dok Bliski istok i Sjeverna Afrika (MENA) ostaju najnestabilniji.
Zapadna i Centralna Evropa ostaje najmirniji region na svijetu, ali je zabilježila pad mirnosti od 0,57 odsto u poslednjoj godini. Glavni razlog za pogoršanje u regionu, prema izvještaju, je povećana militarizacija, odnosno rast vojnih budžeta i odbrambenih investicija nakon početka rata u Ukrajini.
U ovom regionu, Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, dok je Francuska na samom dnu evropske rang liste zbog povećane političke nestabilnosti i visokog nivoa militarizacije.
Sukobi prelaze granice, a svijet se fragmentira
Dalje, izvještaj upozorava na "internacionalizaciju sukoba", čak 78 zemalja je uključeno u oružane sukobe van sopstvenih granica. Ovaj fenomen je povezan sa rastućim geopolitičkim rivalstvima, jačanjem srednjih sila i opadanjem globalne saradnje.
Broj zemalja koje imaju "značajan uticaj" u drugim zemljama povećao se na 34, dok ih je 1970-ih bilo samo šest. Svijet, navodi se, ulazi u "doba globalne fragmentacije moći", obeležene rivalstvom između SAD i Kine i rastom regionalnih centara moći.
Militarizacija ponovo u porastu
Trend smanjenja militarizacije, koji je trajao skoro dvije decenije, sada je obrnut, 106 zemalja je pogoršalo svoj rezultat u ovoj oblasti. Vojni rashodi čine više od 74 odsto globalnih troškova povezanih sa nasiljem, dok su ulaganja u mirovne misije i izgradnju mira pala na samo 0,52 odsto vojnog budžeta. Broj mirovnjaka je smanjen za 42 odsto za deset godina, dok broj aktivnih sukoba kontinuirano raste.
(Index)
