Ispod ledene ploče Grenlanda kriju se rijetki metali, nafta i gas koji bi mogli da promijene globalnu energetsku i geopolitičku sliku.
Ispod ledom pokrivenog Grenlanda nalaze se mnoga prirodna bogatstva. Privlačnost najvećeg ostrva na svijetu nije sporna. Tokom proteklog milenijuma, Grenland je fascinirao posjetioce, privlačeći sve, od Erika Crvenog, koji je osnovao prvo evropsko naselje prije više od hiljadu godina, do saveznika iz Drugog svjetskog rata.
I, poput sve toplije klime, interesovanje za Grenland ponovo raste, posebno nakon što je ostrvo privuklo pažnju bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa.
Detaljna istraživanja sprovođena tokom više od jednog vijeka otkrila su dokaze o značajnim mineralnim resursima na Grenlandu - uključujući rijetke zemne metale i ključne minerale koji se koriste u tehnologijama zelene energije. Postoji i sumnja o velikim rezervama fosilnih goriva.
Međutim, uprkos neskrivenom uzbuđenju oko "blaga" Grenlanda, proces pronalaženja, eksploatacije i transporta minerala i fosilnih goriva predstavlja višeslojan, multinacionalni i višedecenijski izazov, prenosi BBC.
Na većini mapa Grenland izgleda ogroman podsjećajući na Afriku po veličini. Za to možemo kriviti popularnu Merkatorovu projekciju mape, koja rasteže i povećava zemlje bliže polovima. U stvarnosti, Grenland ima površinu od oko 2 miliona kvadratnih kilometara - otprilike kao Demokratska Republika Kongo.
Svuda na Zemlji, ožiljci i zapisi ogromnih vremenskih razdoblja sačuvani su u geologiji. Izvori vulkanskih erupcija, sporo hlađenje magme, sudari kontinenata i lagano otvaranje novih okeana - sve ove geološke "predstave" zapisane su u stijenama. A drevna kopnena masa poput Grenlanda sadrži detaljnu dokumentaciju o istoriji Zemlje.
"Istorija Grenlanda seže unazad koliko i istorija gotovo svega na svijetu", objašnjava Ketrin Gudinof, glavna geološkinja Britanskog geološkog instituta.
Objašnjava da je Grenland nekada bio deo većeg kontinenta koji je obuhvatao dijelove sjeverne Evrope i Sjeverne Amerike. Prije oko 500 miliona godina, Grenland je bio deo superkontinenta, smešten između Evrope i Sjeverne Amerike.
Ali Zemlja se neprestano menja. Pre oko 60 do 65 miliona godina, superkontinent je počeo da se razdvaja, stvarajući pukotinu koja je na kraju otvorila Sjeverni Atlantski okean.
Grenland se odvojio od Evrope, pomjerio prema zapadu i čak prošao preko islandske "vruće tačke" - mesta gde magma iz dubine Zemljine kore izbija na površinu, doprinoseći vulkanskoj aktivnosti koja je stvorila Island.
Danas Grenland obuhvata sve, od stijena iz perioda prekambrijuma do jučerašnjih glacijalnih sedimenata - svi oni mogu sadržati niz dragocjenih resursa. Pored mineralnih resursa, naučnici procenjuju da Grenland ima ogromne rezerve nafte i prirodnog gasa.
Još od 1970-ih, naftne i gasne kompanije pokušavaju da pronađu drevne rezervoare na obalama Grenlanda, ali njihovi pokušaji nisu donijeli rezultate. Ipak, geologija kontinentalnog šelfa Grenlanda pokazuje sličnosti sa drugim nalazištima fosilnih goriva na Arktiku.
Grenland podsjeća na čokoladno jaje sa tvrdim spoljašnjim slojem koji obuhvata unutrašnjost ispunjenu belim "punjenjem". Veći dio ostrva prekriven je ledenom pločom Grenlanda, koja se polako kreće ka obalama kroz niz izlaznih glečera. Samo oko 20 odsto ostrva je bez leda i sastoji se od nazubljenih planina, klisura oblikovanih fjordovima i ponekog gradića sa šarenim kućama.
"Istraživanje Grenlanda, posebno sjeveroistočnog Grenlanda, bila je vruća tema pre 120 ili 130 godina", rekao je Tomas Find Kokfelt, viši istraživač u Geološkom institutu Danske i Grenlanda (GEUS). Otkriveni su razni minerali, a rudnici su počeli da niču.
Godine 1850. otkriven je mineral kriolit, poznat kao "led koji se nikad ne topi" zbog svoje izuzetno visoke tačke topljenja, u jugozapadnom Grenlandu.
Doseljenici su počeli da eksploatišu kriolit nakon što su otkrili njegovu upotrebu u proizvodnji sode bikarbone. Tokom Drugog svjetskog rata, rudnik u Ivitutu je saveznicima isporučivao kriolit - važan mineral za proizvodnju aluminijuma koji se koristio u avionima.
Geološko mapiranje Grenlanda ozbiljno je počelo nakon Drugog svjetskog rata. Nakon 20 godina istraživanja duž obale, postalo je jasno da je mapiranje ogroman zadatak.
"Ako podijelite sva područja Grenlanda bez leda, verovatno možete napraviti 200 karata u razmeri 1 prema 100.000", poručio je Kokfelt.
Geolozi su shvatili da bi im u tom tempu trebalo 200 godina da završe mapiranje, pa su se okrenuli grubljem pristupu i završili početne geološke karte početkom 2000-ih.
Od tada, GEUS je usavršavao karte, prelazeći na detaljniju rezoluciju. Do danas su geolozi kompletirali 55 karata u detaljnijoj razmjeri i započeli istraživanja ispod leda.
Kokfelt je nedavno sarađivao sa geofizičarima na stvaranju mape geoloških provincija - velikih regija sa jedinstvenim karakteristikama - ispod ledene ploče. Ove provincije takođe nagovještavaju koji bi minerali mogli da budu prisutni. Međutim, poput početnih geoloških karata, i ove mape će zahtijevati dodatno usavršavanje.
Kritični minerali su materijali koji pokreću svjetsku ekonomiju, ali postaju sve teže dostupni. Oni su posebno važni za prelazak na čistu energiju - stručnjaci procenjuju da bi potražnja za mineralnim i metalnim resursima mogla da se učetvorostruči do 2040. godine kako bi se zadovoljile potrebe energetskih tehnologija. Sve, od baterija za električna vozila do vetroturbina i solarnih panela, zahtijeva kritične minerale.
Iako se mnogi od ovih minerala vade u mestima poput Kine i Afrike, razmatraju se i nove lokacije za rudarenje zbog geopolitike, transporta, pristupa i ekonomije. An Merild, stručnjak za održivost sa Univerziteta Alborg u Danskoj, ističe da, kako rudnici u drugim regionima počinju da se iscrpljuju, "naslage na Arktiku postaju zanimljivije".
Iako kritični minerali vjerovatno postoje na Grenlandu, nije jasno da li je rudarenje ekonomski isplativo. Tu na scenu stupa istraživanje.
"Istraživanje minerala je među najizazovnijim i najrizičnijim poslovima vezanim za rudarenje", rekao je Sajmon Džovit, direktor Centra za istraživanje i ekonomsku geologiju na Univerzitetu u Nevadi "Ralf J. Roberts". On napominje da od 100 istraživačkih projekata samo jedan može postati rudnik.
Ako istraživanja pokažu potencijal rudnika, prosječno je potrebno oko 10 godina da se pređe od otkrića do proizvodnje, kazao je Džovit.
"Sve zavisi od toga gde ste, kakva je infrastruktura, kakve su dozvole i šta sve treba da uradite kako biste bili sigurni da ćete rudariti na savjestan način", dodao je.
Grenland ima značajan nedostatak infrastrukture - van gradova nema puteva ili željeznica kroz prirodu.
"Kretanje po terenu nije lako - ne možete voziti terenac kroz Grenland", rekao je Džovit. Putovanja se obavljaju brodom ili avionom, a ne automobilom. Nedostatak razvijene infrastrukture, napominje Džovit, mogao bi da predstavlja izazov za rudarske operacije.
Prerada minerala takođe može biti složen proces. Za razliku od minerala poput zlata, koje se nalazi u svom prirodnom stanju u stenama, retki zemni metali su zaključani u drugim složenim mineralima, objašnjava Gudinof.
"Te naslage su veoma, veoma teške za preradu, a ponekad su blisko povezane s uranijumom ili drugim elementima koje možda ne želite da eksploatišete", dodaje.
Ako je mineral povezan s radioaktivnim elementima, rudnik bi mogao da bude zatvoren prije nego što se obradi i gram rude.
Godine 2021, Grenland je usvojio zakon koji ograničava količinu uranijuma u eksploatisanim resursima, što je zaustavilo razvoj rudnika rijetkih zemnih elemenata na jugu ostrva.
Aktuelni parlament odražava zabrinutost mještana zbog dugotrajnih uticaja rudarenja. Tri starija rudnika na Grenlandu izazvala su značajnu ekološku štetu, naročito u vodama oko ostrva.
Merildova objašnjava da se u rudarenju otpadne stene dele u dvije kategorije: jalovina i rudni mulj.
"Rudni mulj je najzagađeniji ostatak, dok se jalovina smatra manje štetnom", rekla je ona. Zbog tog shvatanja, jalovina je bacana uz rijeke i obale. Međutim, jalovina nije bila inertna.
"Nivo teških metala bio je veoma visok u nekim otpadnim stjenama", navela je Merildova. Naučnici su pronašli povišene nivoe metala u svemu, od paukova do lišajeva, ribe i školjki u blizini rudnika.
Niske temperature i niski salinitet vode oko Grenlanda učinili su oporavak okoline bolno sporim, a efekti su i dalje prisutni čak 50 godina kasnije, kaže Merildova.
"Zagađenje vode zaista ugrožava cjelokupno snabdijevanje hranom mogućnost mještana Grenlanda da obezbijede egzistenciju ribolovom i lovom", dodaje se.
Klimatske promjene drastično utiču na Arktik, s temperaturama koje rastu gotovo četiri puta brže od ostatka planete. Nove procjene pokazuju da grenlandska ledena ploča gubi 30 miliona tona leda na sat. Iako povlačenje unutrašnjeg leda otkriva više zakopanog kamenja, Merildova napominje da topljenje nije ključni faktor povećanog interesovanja za istraživanje. Na kraju krajeva, topljenje glečera traje veoma dugo.
Obim arktičkog morskog leda smanjuje se tokom poslednjih pet decenija. Ovaj aspekt klimatskih promjena predstavlja čudan paradoks za Grenland - toplija klima donosi promjene u ekosistemima, rast nivoa mora i poremećaje okeanskih struja. Ali, takođe znači da se otvaraju arktički morski prolazi, čime se olakšava transport kritičnih minerala koji se koriste u tehnologijama zelene energije - koje, nadajmo se, mogu usporiti klimatske promjene.
Merildova, koja je inače odrasla na Grenlandu i nastavila da radi na raznim projektima na tom području, napominje da, iako Grenlanđani nisu protiv rudarskih aktivnosti, oni imaju određene zabrinutosti. Jedna od njih je povezana s teritorijom. Na Grenlandu, vlada posjeduje i upravlja zemljom u ime stanovnika. „U tom smislu, svi poseduju zemlju i niko je ne posjeduje,“ objašnjava Merildova. Kao rezultat toga, zatvoreni, privatni rudarski lokaliteti su kulturna anomalija, a dozvole i ograničenja pristupa moraju se pažljivo razmatrati.
Kako bi se podstakla saradnja s međunarodnim kompanijama i izbjegle greške, Merildova kaže da bi Grenlanđani trebalo da budu uključeni u rudarski proces od početka do kraja.
"Ljudi vide rudarenje kao priliku, ali bi veoma željeli da učestvuju u razvoju, budu suvlasnici i dio planiranja projekta", rekla je.
Dakle, da li će Grenland postati novi Divlji zapad? Premijerka Danske Mette Frederiksen kaže da to zavisi od naroda Grenlanda. Međutim, međunarodno interesovanje za ovo ostrvo vjerovatno neće uskoro opasti, prenosi BBC.
(EUpravozato/Mondo)
