Švajcarske vlasti najavile su otvaranje dugo zapečaćenih dosijea o nacističkom ratnom zločincu Jozefu Mengeleu.
Švajcarska savezna obavještajna služba najavila je da će konačno otvoriti davno zapečaćene dosijee o ozloglašenom nacističkom ratnom zločincu Jozefu Mengeleu.
Istoričari su više puta tražili pristup dokumentima, ali su švajcarske vlasti to odbijale. Sve do sada, ali nisu naveli kada će ih otpečatiti, prenosi BBC.
Mengele je pobjegao iz Evrope nakon Drugog svjetskog rata, ali su godinama kružile glasine da je neko vrijeme proveo u Švajcarskoj, iako je za njim bila raspisana međunarodna potjernica.
Ljekar Mengele je služio u njemačkim jedinicama Vafen SS. Potom je poslat u nacistički logor Aušvic u Poljskoj, gdje je birao one koji će biti poslati u gasne komore, u kojima je, prema procjenama, umrlo 1,1 milion ljudi, uključujući oko milion Jevreja.
Dobio je nadimak "Anđeo smrti" jer je birao zatvorenike, uglavnom djecu i blizance, za sadističke medicinske eksperimente, prije nego što bi ih slao u smrt.
Nakon rata, kao i drugi visokopozicionirani nacisti, promijenio je identitet i ime. Sa lažnim identitetom je u švajcarskom konzulatu u Đenovi dobio putne isprave Crvenog krsta, sa kojima je pobjegao u Južnu Ameriku.
Pobjegao iz Evrope
Iako je 1949. pobjegao iz Evrope, nekoliko godina kasnije, 1956. godine, došao je na skijanje u švajcarske Alpe sa sinom Rolfom. To je poznato još od 1980-ih. Službeno je nakon toga život proveo u Južnoj Americi.
Međutim, švajcarska istoričarka Regula Bošler uvijek se pitala da li se Mengele ponovo vratio nakon što je za njim 1959. izdat međunarodni nalog za hapšenje.
Bošler je, istražujući moguću ulogu Švajcarske kao tranzitne zemlje za naciste u bjekstvu, otkrila da je u junu 1961. austrijska obavještajna služba upozorila Švajcarce da Mengele putuje pod lažnim imenom i da bi mogao da se nalazi na švajcarskoj teritoriji.
Mengeleova supruga je u međuvremenu iznajmila stan u Cirihu i podnijela zahtjev za stalni boravak. Istoričarka se pita zašto bi supruga zločinca iznajmila stan u švajcarskoj prijestonici. "Čini se da postoje dokazi da je Mengele planirao put u Evropu 1959.", dodaje ona.
Stan je bio u skromnom predgrađu, iako je porodica mogla da priušti mnogo luksuzniji smještaj. Međutim, nalazio se blizu međunarodnog aerodroma.
Bošler je vidjela policijske spise koji su dokazali da je 1961. stan bio pod nadzorom. Policija je čak primijetila suprugu Mengelea kako vozi automobil u pratnji neidentifikovanog muškarca.
Hapšenje traženog ratnog zločinca, kao što je bio Mengele 1961. godine, uključivalo bi švajcarsku federalnu policiju. Istoričarka se 2019. obratila Švajcarskom saveznom arhivu da pregleda dosijee, ali je odbijena.
"Nešto skrivaju"
Dosijei su zapečaćeni do 2071. godine zbog nacionalne bezbjednosti i zaštite šire porodice. Ona nije jedina koju su odbili. Prošle godine je istoričar Žerar Vetštajn isto pokušao, ali bez uspjeha.
"Smiješno je. Sve dok su spisi skriveni do 2071, to podstiče teorije zavjere. Svi se slažu da ‘nešto kriju’", navodi on.
Vetštajn je osporio odluku tužbom protiv švajcarskih vlasti. Proces je bio skup, pa je putem crowdfundinga prikupio 18.000 švajcarskih franaka za nekoliko dana. Švajcarska savezna obavještajna služba tada je promijenila ploču.
Ovog mjeseca su potvrdili da će mu biti odobren pristup dosijeu. Međutim, nisu svi sigurni da će dokumenti otkriti mnogo o Mengeleu.
Predsjednik Švajcarskog istorijskog društva Saha Zala smatra da u spisima nema ništa "relevantno u vezi sa Mengeleom", ali vjeruje da postoje podaci o stranim obavještajnim službama ili doušnicima.
Do kraja 1950-ih, izraelski Mosad aktivno je pratio odbjegle nacističke ratne zločince, a Zala sumnja da su možda bili u kontaktu sa Švajcarcima. To bi švajcarskim vlastima dalo osnovu da dosijee zadrže zatvorenim, jer se osjetljive informacije vezane za strane obavještajne agencije često rediguju.
Drugi istoričari, poput Jakoba Tanera, kažu da tajnost dosijea govori više o Švajcarskoj nego o samom Mengeleu. "To je sukob između nacionalne bezbjednosti i istorijske transparentnosti, a u Švajcarskoj često prevladava ovo prvo", navodi on.
Zašto su tako dugo tajni?
Taner je bio član Bergierove komisije 1990-ih koja je ispitivala odnose neutralne Švajcarske sa nacističkom Njemačkom, posebno ulogu švajcarskih banaka.
Dobro je upoznat sa švajcarskom osjetljivošću i sramotom zbog njene uloge u Drugom svjetskom ratu, kada su jevrejske izbjeglice odbijane na granici, dok su švajcarske banke čuvale novac jevrejskih porodica koje su kasnije stradale u nacističkim koncentracionim logorima.
"Problem za demokratsku državu je što su ti dosijei i dalje zatvoreni", tvrdi Taner. Bošler izražava strah da će dosijei biti redigovani. "Uopšte ne vjerujem (vlastima). Bojim se da će ispasti kao Epštajnovi dosijei. Zašto su ovi Mengeleovi dosijei tako dugo zatvoreni?", pita se ona.
Mengele je decenijama bio predmet teorija zavjere. Nikada nije uhapšen niti osuđen za zločine. Sahranjen je pod lažnim imenom nakon što je umro u Brazilu 1979. godine. Njegovo tijelo je ekshumirano šest godina kasnije, a konačno je DNK analiza 1992. godine potvrdila da se zaista radi o njemu.
(Mondo.rs)
