Iako ne postoji zvanična informacija o nasljedniku ruskog predsjednika Vladimira Putina, analitičari već godinama spekulišu o užem krugu potencijalnih kandidata iz vrha ruske vlasti.
Iako ne postoji pouzdana informacija o tome ko bi mogao da naslijedi ruskog predsjednika Vladimira Putina, u političkim i stručnim krugovima već godinama se govori o užem krugu potencijalnih kandidata, navodi poljska publicistkinja i stručnjakinja za Rusiju Ana Labuševska.
U razgovoru za poljski list Fakt, ona ističe da Putin i dalje čvrsto drži sve ključne poluge moći, ali da se pažnja analitičara usmjerava i na visoke funkcionere iz drugog i trećeg ešalona vlasti.
Među njima se često pominje Aleksej Djumin, koji pripada krugu tzv. "silovika", povezanih sa bezbjednosnim strukturama.
Labuševska navodi da u ruskom vrhu postoji i grupa koja se zalaže za očuvanje kontinuiteta sadašnjeg sistema, u okviru kojeg bi ključne pozicije i dalje ostale u krugu ljudi bliskih Putinu.
Govoreći o budućnosti, ona ocjenjuje da Putin nema interes da javno imenuje nasljednika, jer bi takav potez mogao da naruši ravnotežu unutar elite i promijeni odnose moći u vrhu države. Podsjeća i na ustavne izmjene koje su mu omogućile da raniji mandati ne budu uračunati, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju.
Kao važnu figuru u administraciji izdvaja i Sergeja Kirijenka, zaduženog za politički blok, koji, prema njenim riječima, ima zadatak da kontroliše ambicije visokih zvaničnika i održava stabilnost sistema.
Ona se osvrće i na smrt dugogodišnjeg Putinovog saradnika Sergeja Ivanova, koji je ranije važio za jednog od potencijalnih nasljednika prije izbora Dmitrija Medvedeva.
Na kraju zaključuje da, bez obzira na to ko jednog dana preuzme vlast, osnovni interesi političke i poslovne elite u Rusiji vjerovatno neće biti značajnije promijenjeni, dok bi jedino unutrašnji sukobi oko pitanja nasljedstva mogli da izazovu veće političke potrese, piše "Fakt".
