Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez zatražila je od međunarodne zajednice da ukine sankcije i omogući pristup zamrznutoj imovini, uključujući zlatne rezerve u Londonu vrijedne više milijardi dolara, kako bi zemlja finansirala obnovu i socijalne programe.
Privremena venecuelanska predsjednica Delsi Rodrigez ponovo je pozvala međunarodnu zajednicu da ukine sankcije i podrži oporavak od razornih potresa, istakavši da Venecuela u inostranstvu ima dovoljno sredstava za finansiranje obnove.
"Venecuela ima resurse zamrznute širom sveta koji bi mogli da budu usmjereni u proces obnove. Ti resursi su nam potrebni i za programe zapošljavanja i obrazovanja", rekla je predsjednica u obraćanju na državnoj televiziji VTV.
SAD, Evropska unija i druge zemlje uvodile su Venecueli tokom poslednje dvije decenije sve strože sankcije, uz obrazloženje da vlasti sprovode antidemokratske aktivnosti i da je zemlja žarište trgovine drogom.
Mnoge mjere su još na snazi, ali je Vašington, nakon što je američka vojska početkom godine zarobila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura kako bi mu se u SAD sudilo za, kako se tvrdi, trgovinu drogom, ublažio dio sankcija naftnom sektoru.
Nakon potresa krajem juna SAD su na četiri mjeseca odobrile i transakcije za humanitarnu pomoć, koje bi sankcije inače blokirale.
Rodrigez je u srijedu izjavila da je uputila pismo britanskom kralju Čarlsu III u kojem traži oslobađanje venecuelanskih zlatnih poluga pohranjenih u trezoru britanske centralne banke.
Dodala je i da je o oslobađanju zamrznute imovine razgovarala sa direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalinom Georgijevom.
Poluge u Londonu
Venecuelanska centralna banka držala je krajem prošle godine u trezorima 47 tona zlatnih rezervi, 11 odsto manje nego 2024. godine, pokazali su u februaru dokumenti koje je Rojters dobio na uvid.
Vrijednost zlatnih rezervi iznosila je krajem decembra prošle godine 6,63 milijarde dolara, izračunali su u centralnoj banci, uz prosječnu cijenu zlata od 4.389,45 dolara po unci, znatno veću nego krajem 2024. godine.
U britanskoj centralnoj banci još je, međutim, pohranjeno približno 31 tona venecuelanskog zlata, odnosno oko 15 odsto ukupnih rezervi, naveo je početkom godine britanski list Gardijan.
Prema britanskim sudskim dokumentima, njihova vrijednost je 2020. godine procijenjena na oko 1,95 milijardi dolara. Cijene zlata su u međuvremenu više nego udvostručene, što znači da je vrijednost porasla iznad četiri milijarde dolara.
Britanska centralna banka pruža uslugu čuvanja zaliha zlata državama i institucijama širom svijeta, koje su u njene londonske trezore pohranile oko 400.000 poluga, navodi Gardijan. Veće zalihe čuvaju se samo u njujorškoj filijali američke centralne banke.
Nerešena pravna bitka
Godine 2018. vlada predsjednika Nikolasa Madura zatražila je od britanske centralne banke povratak 14 tona zlata, strahujući od međunarodnih sankcija.
Britanska vlada je, zajedno sa nizom drugih zemalja, osporila ishod predsjedničkih izbora na kojima je Maduro odnio pobjedu, pa je zahtjev za povrat rezervi blokiran.
Godine 2020. Venecuela je podigla tužbu pred londonskim sudom, tražeći da joj zlato bude vraćeno kako bi mogla da finansira mjere za suzbijanje pandemije kovida 19.
Pravni spor završen je presudom britanskog Vrhovnog suda da ne može da odobri povratak zlata, budući da je London formalno za privremenog predsjednika Venecuele priznao tadašnjeg lidera venecuelanske opozicije Huana Gvaida.
Britanska centralna banka i dalje čeka pravnu odluku o tome ko je ovlašćen za odlučivanje o dva venecuelanska računa, navela je u aprilu australijska medijska kuća ABC, uz napomenu da britanski regulator nije odgovorio na pitanje koliko dugo bi poluge mogle ostati zadržane u Londonu.
