Istraga lista "Velt am Zontag" otkrila je da je deda liderke AfD-a Alis Vajdel bio istaknuti nacistički sudija Hans Vajdel, koga je na funkciju glavnog štabnog sudiju u okupiranoj Varšavi imenovao lično Adolf Hitler.
Alis Vajdel, liderka ekstremno desničarske stranke koja je odnela šokantnu pobjedu na pokrajinskim izborima u Njemačkoj voli da govori o prošlosti Njemačke, ali je mnogo manje govorila o prošlosti sopstvene porodice. Kako piše "Velt am Zoltang", deda Alis Vajdel bio je istaknuti nacistički sudija, kojeg je direktno imenovao Adolf Hitler.
Kao liderka Alternative za Njemačku (AfD), Alis Vajdel je pozivala svoju zemlju da "ostavi iza sebe" ono što njena stranka naziva "kultom srama" zbog zločina počinjenih tokom nacističke ere. Ipak, uprkos njenim pozivima da Njemačka gleda u budućnost, istorija njene sopstvene porodice ostala je u sjenci.
Istraga lista "Velt am Zontag", zasnovana na obimnoj dokumentaciji iz njemačkih i poljskih arhiva, otkriva da je Vajdelin deda Hans Vajdel bio istaknuti nacistički sudija, kojeg je direktno imenovao Adolf Hitler i koji je bio odgovoran za izricanje presuda protivnicima Trećeg rajha.
Iako istorija porodice Vajdel nije jedinstvena u zemlji u kojoj nacistička prošlost na neki način dotiče gotovo svaku porodicu, ova otkrića su značajna imajući u vidu stavove AfD-a prema nastojanjima Njemačke da se iskupi za postupke prethodnih generacija.
Kopredsjednik stranke Aleksander Gauland šokirao je zemlju 2018. godine kada je umanjio značaj nacističkog perioda nazvavši ga "samo ptičjim izmetom" u hiljadu godina slavne njemačke istorije.
Godinu dana ranije, Bjern Heke, jedan od radikalnijih predstavnika stranke, opisao je spomenik žrtvama Holokausta kao "spomenik srama" i pozvao na zaokret od 180 stepeni u njemačkom pristupu kulturi sjećanja.
Uprkos otvorenom radikalizmu i upozorenjima vlasti da je riječ o ekstremističkoj organizaciji, popularnost AfD-a naglo je porasla. Stranka je, podsjećamo, ostvarila najznačajniju izbornu pobjedu krajnje desnice od Drugog svjetskog rata, pobedivši prvi put na izborima u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
Sada, sa Alis Vajdel kao vodećom kandidatkinjom, AfD se priprema da na predstojećim saveznim izborima snažno promoviše svoju nacionalističku agendu.
Uloga dede Alis Vajdel u nacističkom režimu
Ne može se reći da Vajdel u potpunosti izbjegava razgovor o istoriji svoje porodice. Govorila je o tome kako je njena porodica protjerana sa teritorije nekadašnje Šlezije, koja je danas deo Poljske - ali je ćutala o istaknutoj ulozi svog dede u nacističkom režimu.
Vajdel je preko portparola saopštila da nije znala za nacističku prošlost svog dede.
"Zbog porodičnih nesuglasica nije bilo kontakta sa dedom, koji je preminuo 1985. godine, niti se o njemu razgovaralo u porodici", rekao je portparol.
Vajdel je imala šest godina kada je njen deda Hans preminuo. Njena baka, koja je takođe bila članica Nacističke partije, umrla je dvije godine kasnije.
May I introduce to you Hans Weidel, the grandfather of Alice Weidel, the AfD leader, with whom Elon had a discussion on X and supports restlessly for the next election in Germany
— Alex (@alex_avoigt)January 22, 2025
This not a joke or fake, it's a fact and a real picture!
Values, morals standards are often…pic.twitter.com/gTbXJ4lrlq
Stariji Vajdel imao je skoro 40 godina kada je u julu 1941. postao vojni sudija pri komandanturi u Varšavi, pridruživši se grupi od oko 3.000 sudija Vermahta koji su sprovodili Hitlerovu vojnu vlast.
Njegovi nadređeni hvalili su ga zbog toga što je "svoj posao obavljao sa velikim interesovanjem i razumevijanjem", pokazala su dokumenta.
Za vreme Hitlera, koji je vladao kao vrhovni komandant Vermahta, vojni sudovi izrekli su, prema procjenama, 50.000 smrtnih presuda, od kojih je više od 20.000 izvršeno, pokazuju istraživanja istoričarke Klaudije Bade. Ona je napisala da je takav bilans "daleko premašivao bilans civilnih nacističkih sudova".
Tri godine nakon što je stupio na tu funkciju, Hans Vajdel imenovan je za glavnog štabnog sudiju. Njegovo imenovanje prošlo je kroz Firerov glavni štab, navodi se u zvaničnom dokumentu od 12. oktobra 1944. godine, na kojem piše: "Firer, potpis Adolf Hitler."
Član Nacističke partije od 1932. godine
Prije svog brzog uspona u nacističkom sistemu, Hans Vajdel studirao je pravo u Minhenu i Breslauu, današnjem Vroclavu. Bio je član Nacističke partije od 1932. godine, kojoj se pridružio pre Hitlerovog dolaska na vlast, a od 1933. služio je u Vafen-SS-u kao pravni savjetnik.
"Još prije izbora u septembru 1930. glasao sam za nacionalsocijaliste i aktivno učestvovao u izbornoj propagandi pokreta", napisao je u dokumentu sačuvanom u njemačkim arhivima.
Hans Vajdel će kasnije istražiteljima tvrditi da nije znao ništa o nacističkom postupanju prema Jevrejima. Živio je u malom gradu, rekao je:
"Tamo nisam čuo ništa osim onoga što je objavljivano u novinama ili emitovano na radiju. Moram, međutim, da naglasim da nikada nisam čuo ništa o zločinima SS-a", rekao je.
Kako je deda Alis Vajdel živio poslije rata
Nakon poraza Njemačke i njene podele na četiri okupacione zone, sile pobjednice počele su proces čišćenja zemlje od nacista. Pristalicama diktature nije trebalo dozvoliti da zauzimaju važne položaje u novoj državi. U tu svrhu vojne uprave savezničkih sila osnovale su posebne sudove.
Hans Vajdel, koji se poslije rata sa porodicom preselio u Istočnu Vestfaliju, bio je predmet tri istrage zbog svojih uloga tokom diktature.
U novembru 1948. godine sud u Bilefeldu, koji se nalazio u britanskoj okupacionoj zoni, pokrenuo je protiv njega postupak zbog "članstva u zločinačkoj organizaciji". Međutim, slučaj je zatvoren za manje od mjesec dana, a tužioci su se pozvali na nedostatak dokaza, pokazuje istražni dosije koji se nalazi u njemačkom Saveznom arhivu.
Ta odluka, iako nije predstavljala potpuno oslobađanje od optužbi, omogućila mu je da izbjegne zabranu bavljenja advokaturom. Potom je otvorio advokatsku kancelariju u zapadnonemačkom gradu Giterslou, gdje je postao aktivan u udruženju proteranih i tražio odštetu za imovinu koju je izgubio u Gornjoj Šleziji.
Dvije decenije kasnije, njegova nacistička prošlost ponovo ga je sustigla. Krajem sedamdesetih godina policija u Severnoj Rajni-Vestfaliji i Hamburgu ponovo je pokrenula istrage o njegovoj ulozi tokom rata.
Zahtjevi za dostavljanje dokumentacije upućeni su Istočnoj Njemačkoj, koja je tada bila pod komunističkom vlašću. Međutim, oba pokušaja da bude krivično gonjen završila su se neuspjehom. U Saveznoj Republici Njemačkoj nijedan vojni sudija nije izveden pred lice pravde zbog izricanja proizvoljnih smrtnih presuda.
Malo je vjerovatno da će ova otkrića naškoditi ugledu Alis Vajdel među njenim biračima dok se priprema da predvodi svoju stranku na izborima sljedeće godine.
Međutim, dok AfD pokušava da se oslobodi optužbi za simpatije prema nacizmu, način na koji će se Vajdel suočiti sa istaknutom ulogom svog dede u nacističkom režimu mogao bi da utiče na to kako će birači doživjeti posvećenost stranke nastojanju da prevaziđe svoju prošlost.
