Kipar je ograničio isplatu na bankomatima na 100 evra dnevno, prenosi Rojters. Predsjednik zemlje danas u Briselu.
Kiparska centralna banka je dozvolila da dvije najveće banke (Kiparsku narodnu banku i Kiparsku banku) ograniče isplatu na bankomatima na 100 evra dnevno, kako bi se spriječio beg depozita, prenosi Rojters.
Predsjednik Kipra Nikos Anastasiades danas je u Briselu radi niza hitnih razgovora sa čelnicima Evropske unije (EU) čiji je cilj da se u posljednji čas postigne finansijski aranžman radi spasavanja te mediteranske zemlje od bankrota.
Kako javlja agencija Frans pres (AFP), razgovori sa Anastasijadesom u sjedištu EU u Briselu počeli su nešto poslije 14 sati. Njegova posjeta se dešava uoči večerašnjeg sastanka ministara finansija 17 zemalja evrozone na kojoj će se razmatrati predlozi Kipra i o njima donijeti konačna odluka.
Komesar EU za ekonomska i finansijka pitanja Oli Ren izjavio je danas, uoči Anastasijadesove posjete, da su Kipru preostale jedino "teške odluke" i da ta zemlja mora danas pristati na uslove kreditora, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Prema ocjeni britanskog javnog servisa, ako Kipar prihvati nove uslove za dobijanje finansijske pomoći, njegov bankarski sektor mogao bi se smanjiti za trećinu a u najgorem slučaju za polovinu.
Jučerašnji razgovori čelnika Kipra, Evropske unije i Medjunarodnog monetarnog fonda završili su se bez rezultata.
Da bi izbjegao bankrot, Kipar mora da prikupi 5,8 milijardi evra kako bi se kvalifikovao za finansijsku pomoć zemalja evrozone i MMF koja iznosi 10 milijardi evra.
Medjutim, rukovodstvo Kipra je na grdnim mukama otkako je parlament te zemlje odbacio prethodni sporazum sa EU i MMF koji je predvidjao da se ulozi u kiparskim bankama jednokratno oporezuju.
BBC oijcenjuje da su ulozi za Kipar veoma krupni, to jest, ako večeras ne bude sporazuma, posrnuće banke te zemlje i nakon ponedjeljka neće više moći da računaju na hitne finansijske inekcije Evropske centralne banke.
U tom slučaju više neće moći da rade, a ako do toga dodje, Kipar će vjerovatno morati da predje na sopstvenu valutu kako bi svoj bankarski sistem održao u životu, ukazuje BBC.
Izvor blizak pregovorima rekao je BBC-ju da se trenutni plan spasavanja Kipra zasniva na ideji o podjeli banke Laiki, druge najveće na Kipru, na "dobru" i na "lošu" banku, pri čemu bi se "dobra" spojila Bankom Kipra, a ona "loša", sa "zaraženim" potraživanjima, ostala bi dio Laikija.
Potom bi se za likvidaciju takvih potraživanja odredili administratori. Banka ne bi bila ugašena, ali bi bila izuzetno smanjena.
BBC-jev izvor takodje tvri da će na depozite veće od 100.000 evra u Banci Kipra biti udaren jednokratni porez od 20 odsto - u zamjenu za dobijanje dionica te banke.
Potom bi se jednokratni porez od četiri odsto primijenio na depozite veće od 100.000 evra u svim ostalim bankama.
Ovakav plan - ako bude usvojen večeras u Briselu - mora da bude prihvaćen u kiparskom parlamentu, ali ga, kako tvrdi BBC, dovoljan broj poslanika već podržava.
Kiparski parlament je ove sedmice odbacio plan da se na sve bankarske depozite - i veće i manje - primjeni jednokratan porez, ali je pod pritiskom Brisela i Berlina u opticaj vraćena ideja o takvom porezu, samo za veće depozite.
(MONDO/Agencije Foto Tanjug AP)