Pterodaktil, najraniji poznati kičmenjak koji je mogao da leti, imao je jedinstvena i složena vlakna na krilima, koja su mu omogućavala da leti.
Tima naučnika iz Brazila, Njemačke, Kine i Britanije, koji je proučavao dobro očuvani fosil pterodaktila, pronađen u Unutrašnjoj Mongoliji, regionu u sastavu Kine, tvrdi da reptili, koji su dominirali nebom prije oko 220 miliona godina, nisu samo lebdili već su letjeli.
Uz pomoć nove tennike koja uključuje usmjeravanje ultraljubičastih zraka naučnici su bili u mogućnosti da u detalje vide tkivo krila pterodaktila, poznatog i kao pterosaurus.
Naučnici su pronašli vlakna slična dlakama, različita od bilo koje druge životinje, koja su pokrivala tijelo ovog stvorenja i dio krila.
Ta vlakna pomagala su ovim životinjama da kontrolišu temperaturu tijela i ukazuju da su bile toplokrvne.
"Riječ je vlaknima potpuno različitima od vrsta krzna koje smo vidjeli na sisarima i navodi na zaključak da su ove životinje mogle da kontrolišu temperaturu tijela i da su bile toplokrvne", kaže Aleksandar Kelner, paleontolog u brazilskom Nacionalom muzeju u Riu de Ženeiru.
On je dodao da je to od velike važnosti da se shvati način na koji je pterosaurus funkcionisao.
Analizom uz pomoć ultraljubičastih zraka utvrđeno je da je ovo stvorenje imalo nekoliko slojeva vlakana koja su kontrolisala krila, a ne jedan kako se ranije mislilo, što ukazuje da je imalo više stabilnosti i kontrole tokom leta od drugih životinja letača kao što je slijepi miš.
Pterosaurusi, koji su varirali od veoma malih do ogromnih primjeraka za koje se zna da su letjeli, nestali su prije oko 65 miliona godina, otprilike u isto vrijeme kada je došlo do masovnog izumiranja dinosaurusa.
(Srna)