Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da baltičke zemlje nisu pokazale nikakavu zahvalnost prema Moskvi koja im je "dozvolila da mirno odu" posle raspada Sovjetskog Saveza.
Lavrov je u intervjuu za švedski list Dagens Niheter istakao primer Litvanije kao "najgresivnije i najviše neprijateljski raspoložene zemlje prema Rusiji", koja "gura NATO u antiruskom pravcu".
Ruski ministar je rekao da su mu njegove kolege u NATO-u jednom prilikom rekle da će se Estonija, Letonija i Litvanija "smiriti" kad uđu u Alijansu, što su učinile 2004. godine.
"Te zemlje su se priključile NATO-u, ali se nisu smirile, posebno nije naš litvanski sused", dodao je Lavrov.
Šef litvanske diplomatije Linas Linkevičijus ocenio je izjavu Lavrova kao "čistu propagandu" i da njegova zemlja "nije rusofobina", već pravi razliku između Rusije i Kremlja, odnosno političara koji vode tu zemlju navodeći da se za Litvaniju pre može reći da je "fobična prema Kremlju".
Lavrov je upozorio i vojno neutralne susedne zemlje da će Rusija "vojno odgovoriti", ako se te zemlje budu priključile NATO-u.
Posle te izjave oglasio se tim finskih stručnjaka, koji je upozorio vladu u Helsinkiju da se može očekivati "žestoka reakcija" Rusije ako bi, sada neutralna Finska, odlučila da se priključi NATO-u.
"Teško je predvideti koje bi kontra mere ta zemlja (Rusija) preduzela", naveo je finski tim stručnjaka.
Finska i Švedska produbile su poslednih godina partnerstvo s NATO-om ali nijedna zemlja nije tražila članstvo, delimično i zbog zabrinutosti od ruske reakcije.