Vođa Al Kaide bio je na dohvat američkih snaga u Avganistanu 2001. godine, navodi se u novom izvještaju američkog Senata.
Izvještaj u kome se navodi da je propuštena prilika da Osama Bin Laden bude zarobljen u avganistanskim planinama Tora Bora pripremila je demokratska većina u senatskom Komitetu za spoljne odnose, na zahtjev predsjednika Komiteta, demokrate Džona Kerija.
Izvještaj je izrađen uoči objavljivanja odluke predsjednika Baraka Obame o slanju dodatnih trupa u Avganistan, i mogao bi da se tumači kao upozorenje onima koji se protive slanju većeg broja američkih vojnika u tu zemlju, navodi agencija AP.
Keri je dugo zastupao stanovište da je administracija Obaminog prethodnika Džordža Buša propustila priliku da uhvati Bin Ladena i njegove glavne pomoćnike kada su se krili u planinama Tora Bora u istočnom Avganistanu samo tri mjeseca poslije terorističkih napada u SAD u septembru 2001. godine.
"Uklanjanje vođe Al Kaide sa bojnog polja prije osam godina ne bi eliminisalo svjetsku prijetnju od ekstremizma. Ali odluke koje su otvorile vrata njegovom bjekstvu u Pakistan, dozvolile su Bin Ladenu da postane jaka simbolična figura koja i dalje privlači stalan priliv novca i inspiriše fanatike širom svijeta", navodi se u izvještaju.
Izvještaj kaže da taj nezavršeni posao predstavlja "izbubljenu šansu koja je zauvijek promijenila tok sukoba u Avganistanu i budućnost medjunarodnog terorizma".
U izvještaju se izričito kaže da se Bin Laden skrivao u planinama Tora Bora kada su SAD imale kapacitet da organizuju brzi napad na njega sa više hiljada vojnika.
U njemu se navodi da se na osnovu analize postojećih dokumenata, otvorenih državnih zapisnika i razgovora sa učesnicima, "otklanja bilo kakva sumnja i jasno ukazuje da je Bin Laden bio na dohvat ruke u Tora Bori".
Kako se navodi u izvještaju, oko 16. decembra 2001. Bin Laden i njegovi tjelohranitelji napustili su avganistanske planine, a da im nije pružen nikakav otpor i nestali su u plemenskoj oblasti Pakistana, u kojoj se, kako se vjeruje, on i sada nalazi.
Umjesto velikog napada na Bin Ladena, manje od 100 američkih komandosa sa avganistanskim borcima pokušalo je da mu udje u trag, a veliki dio tada raspoloživih američkih snaga nije uključen u akciju.
Tadašnji američki ministar odbrane Donald Ramsfeld smatrao je da bi angažovanje suviše velikog broja američkih vojnika mogao da izazove negativan efekat među Avganistancima, dok su neki drugi zvaničnici smatrali da nema dovoljno dokaza o tome gde se nalazi Bin Laden, navodi agencija AP.
(Beta)