Arheolozi su pronašli dokaze mosovnog kanibalizma u jednoj 7.000 godina staroj grobnici, koja se nalazi na jugozapadu Njemačke, piše list "Antikviti".
Autori kažu da njihova otkrića predstavljaju rijedak dokaz postojanja kanibalizma u periodu ranog neolita u Evropi.
U grobnici u blizini sela Herksejm pronađeno je oko 500 ostataka ljudi za koje se vjeruje da su bili žrtve kanibalizma.
"Ostaci namjerno iskasapljenih ljudi uključuju djecu, pa čak i nerođene bebe", kažu naučnici.
Iskopavanja na ovoj njemačkoj lokaciji rađena su prvi put 1996. godine, a zatim ponovo 1995. i 2008. godine.
Glavni arheolog Bruno Bulestin, sa Univerziteta u Bordou, rekao je mreži Bi-Bi-Si da su on i njegove kolege pronašli ljudske kosti na kojima je vidljivo da su ili namjerno odsječene ili slomljene, što ukazuje na kanibalizam.
"Vidjeli smo kosti životinja koje su spremljene na ražnju, ali smo dokaze o pečenju na ražnju našli i na ljudskim kostima", rekao je Bulestin.
On je dodao da teško dokazati da li su te kosti namjerno pripremane za nečiji obrok.
Neki naučnici odbacili su teoriju kanibalizma rekavši da uklanjanje mesa sa kostiju može biti dio nekog pogrebnog obreda.
Bulestin, međutim, tvrdi da su ljudski ostaci "namjerno kasapljeni" i da postoje dokazi da su dijelovi tijela žvakani.
Period ranog neolita je vrijeme kada se u centralnoj Evropi prvi put raširila zemljoradnja i arheolozi vjeruju da kanibalizam u Evropi nije bio uobičajena pojava već prije izuzetak vezan za određene periode, najvjerovatnije u vrijeme gladi.
(Srna)