Hrišćanske crkve koje računaju vrijeme po Gregorijanskom kalendaru danas proslavljaju Božić, praznik rođenja Isusa Hrista.
Osim Rimokatoličke crkve, zapadnih crkava i hrisćanskih crkava istočnog obreda, Božić danas slave i pravoslavne pomjesne crkve koje su krajem prošlog vijeka prešle na Gregorijanski kalendar.
Poštujući Julijanski kalendar, Božić će trinaest dana kasnije proslaviti Ruska i Srpska pravoslavna crkva, Ruska zagranična crkva, Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora.
Prema jevanđeljskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu, pa se ovaj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva, uz razlike u kalendarima, poštuje u cijelom hrisćanskom svijetu.
U hrišćanstvu se vjeruje da je Hristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
U jevanđeljima je kao posebno važno opisano putovanje trojice mudraca iz Persije, koji su pratili najsjajniju zvezdu na nebu, koja se u trenutku rođenja zaustavila ispred pećine u Vitlejemu.
Novorođenom Isusu poklonili su se najprije Bogorodica i pastiri, a onda, kao nosiocu nove vjere, i mudraci sa Istoka.
Jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom, klanjaju se na Božić vjernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda. (Tanjug)