Bijes i očaj rastu među stanovnicima Port-o-Prensa koji provode treću noć u haosu, usred ruševina, leševa i nasilja.
Poslije katastrofalnog zemljotresa koji je uništio Port-o-Prens, u glavnom gradu Haitija preživjeli su proveli i treću noć pod vedrim nebom okruženi tijelima poginulih.
Haićanski predsjednik Rene Perval, kako javlja AP, izjavio je da je sahranjeno oko 7.000 žrtava, a Crveni krst procjenjuje da je poginulo do 50.000 hiljada ljudi.
Premijer Žan-Maks Beleriv, međutim, strahuje da je zemljotres, inače najjači u posljednjih 200 godina, odnio do 100.000 ljudskih života.
Međunarodni humanitarni letovi počeli su da pristužu, mada s mukom, jer je aerodrom takođe oštećen, ali pomoć još nije počela da se dijeli građanima.
Bi-Bi-Sijev izvještač u Port-o-Prensu javlja da ljudi umiru od gotovo banalnih povreda, jer im ne stiže ni osnovna medicinska pomoć.
Raspoloženje žitelja Port-o-Prensa se zato mijenja od strpljenja do bijesa zbog izostanka pomoći.
Oko trideset zemalja se već uključilo u spasilačke operacije, saopštio je američki Stejt department, ali se suočavaju sa ogromnim teškoćama na terenu.
Aerodrom u Port-o-Prensu koji ima samo jednu pistu je potpuno zagušen avionima koji donose humanitarnu pomoć i dovoze spasilačke ekipe.
Komunikacije su u očajnom stanju, a kretanje po razorenoj zemlji veoma otežano zbog uništenih ili zakrčenih puteva.
Uz ove logističke teškoće spasioci su takođe izloženi riziku od pljačke i kriminala bez mogućnosti da računaju na lokalne strukture koje su još i prije nesreće bile slabe.
Čeka se s nestrpljenjem da stigne američki nosač aviona na nuklearni pogon Ju-es-es Karl Vinson (USS Carl Vinson), koji bi trebalo da služi kao baza za prihvat helikoptera, što je neophodno za dostavljanje pomoći i rasterećenje aerodroma.
Taj brod još ima i sistem za prečišćavanje vode, desetine bolničkih kreveta i tri operacione sale. S njegovim dolaskom bi se omogućilo evakuisanje povrijeđenih, prevoz lijekova i velike količine pitke vode, rekla je poručnik američke vojske Nejt Kristensen.
Izraelska vojska u petak je poslala dva aviona s materijalom i ljekarskim timom od 220 osoba koji treba da postavi poljsku bolnicu.
Na Haitiju već radi nekoliko spasilačkih ekipa iz SAD, Francuske, Dominikanske Republike i Venecuele.
Nedostatak bezbjednosti je jedan od glavnih problema za spasilačke ekipe. "Ima pljački i naoružanih ljudi zato što je ovo vrlo siromašna zemlja i ljudi su očajni"", rekao je šef za operacije civilne zaštite iz Dominikanske Republike.
Gzavije Kastelanos, jedan od rukovodioca Međunarodne federacije Crvenog krsta (IFRC), procijenio je da je u katastrofi poginulo između 40.000 i 50.000 ljudi.
"Tokom posljednjih nekoliko sati sahranjeno je 7.000 ljudi", rekao je u četvrtak naveče peruanski premijer Velaskez Kesken sa aerodroma u Port-o-Prensu gdje je došao da koordiniše pomoć svoje zemlje.
Ipak ulice su i dalje prepune leševa.
"Cijeli dan smo proveli skupljajući leševe... Ima toliko tijela na ulicama da su mrtvačnice pune, groblja su puna", rekao je američki pjevač haićanskog porijekla Vajklif Žan koji je tu da pomogne sunarodnicima.
Leševi su svuda rasuti i gradom se širi zadah tijela u raspadanju, mada ekipe neprestano sakupljaju mrtve i tovare ih na kamione, koji ih prebacuju u gradske mrtvačnice i bolnice.
Crveni krst Haitija je saopštio da je ostao bez vreća za tijela.
Na ulicama grupe mladih pokušavaju kako mogu da pomognu rijetkim preživjelima uzvikujući bijesne opaske kada prođu džipovi sa diplomatama ili humanitarnim radnicima bez zaustavljanja.
"Nemamo vladu. Nemamo nikakve vlasti", rekla je jedna žena.
Bivši predsjednik Haitija Žan Bertran Aristid, koji živi u izgnanstvu u Južnoj Africi, danas je rekao da je spreman da se vrati u svoju zemlju da pomogne. "Što se nas tiče, spremni smo da pođemo već danas, sutra, bilo kada, da se pridružimo narodu Haitija i podijelimo sa njim patnju, pomognemo u izgradnji zemlje", rekao je Aristid novinarima, dok su mu niz lice tekle suze.
Aristid, bivši katolički sveštenik, bio je prvi izabrani predsjednik Haitija, poslije decenija diktature. Na vlast je došao 1990. godine, ali je već poslije nekoliko mjeseci svrgnut u državnom udaru. Ponovo je izabran za predsjednika 2000, ali je poslije četiri godine bio primoran da ode u egzil zbog rastućeg nasilja u zemlji.
U Bijeloj kući u četvrtak naveče je održan sastanak predstavnika raznih američkih agencija i ministarstava. Savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Baraka Obame treba da ode u Haiti zajedno sa jednim zvaničnikom iz Pentagona da koordinišu operaciju pomoći.
Ujedinjene nacije do sada su od vlada i kompanija dobile obećanja za pomoć vrijednu 268,5 miliona dolara za zemljotresom razoren Haiti, saopštila je svjetska organizacija.
Ova obećanja stigla su prije hitnog poziva za prikupljanje finansijskih sredstava za pomoć toj zemlji, koji će UN objaviti danas, rekla je portparol Biroa za koordinaciju humanitarnih pitanja UN (Oća) Elizabet Birs.
Među ovim donatorima su, po veličini obećane pomoći izražene u dolarima - SAD (100 miliona dolara), Svjetska banka (100 miliona), Britanija (10 miliona), Australija (9,3 miliona dolara), Brazil (pet miliona ), Kanada (4,8 miliona), Evropska unija (4,37 miliona), Španija (4,37 miliona), Holandija (2,91 miliona ), Njemačka (2,17 miliona), Švajcarska (1,9 miliona), Danska (1,9 miliona), Finska (1,8 miliona), Italija (1,46 miliona), Kina (jedan milion), Švedska (850.000), Belgija (650.000).
UN je pored ovoga saopštio da je prema prvim procjenama 300.000 ljudi izgubilo krov nad glavom u glavnom gradu Haitija, Port-o-Prensu, u zemljotresu jačine sedam stepeni po Rihteru koji je u utorak pogodio tu siromašnu karipsku državu.
Svjetska organizacija ocjenjuje da je 10 odsto zgrada u Port-o-Prensu uništeno.
Prema prvim procjenama Crvenog krsta u katastrofi je poginulo oko 50.000 ljudi.
Ujedinjene nacije saopštile su u Njujorku da je najmanje 36 članova svjetske organizacije, poginulo u razornom zemljotresu koji je pogodio Haiti.
(MONDO)
