Aktuelni predsjednik Austrije Hajnc Fišer ubjedljivo je pobjedio na predsjedničkim izborima, osvojivši oko 78 odsto glasova.
Ovi izbori, na kojima su glasači birali između tri kandidata - socijaldemokrate Fišera, kandidata desničarske Slobodarske partije (FPO) Barbare Rozenkranc, i kandidata Hrišćanske stranke Rudolfa Geringa - prošli su uz rekordno nisku izlaznost od svega 48,5 odsto.
Prema prvim preliminarnim rezultatima, poslije zatvaranja izbornih mjesta u 17 časova, Fišer je osvojio 78,7 odsto glasova, na drugom mjestu je Rozenkranc sa 15,5 i Gering sa 5,8.
Ukupno 6.355.620 Austrijanaca imalo je pravo glasa, što je rekordan broj, pošto su prvi put, na predsjedničkim izborima, pravo glasa imali građani stariji od 16 godina, umjesto ranijih 18 godina.
Novina ove godine jeste i to što je, takođe prvi put na predsjedničkim izborima, postojalo pravo glasa putem pošte.
Fišer je, u predizbornoj kampanji, uvijek isticao da želi da bude predsjednik svih Austrijanaca, pa je zbog toga imao za cilj da ostvari što ubjedljiviju pobjedu, u čemu je uspio.
Na drugoj strani, kandidat desnice Rozenkranc, koja je početkom predizborne kampanje izazvala pažnju javnosti zahtjevom za ukidanje zakona o zabrani veličanja nacionalsocijalizma, u pokrajini Forarlberg čak je pala iza trećeg i manje poznatog kandidata Geringa.
Kandidat Hrišćanske stranke, koji se tokom kampanje zalagao za uvođenje i poštovanje hrišćanskih vrijednosti, jasno je promašio svoj cilj, a to je bio ulazak u drugi krug sa Fišerom.
Na izborima Fišer je dobio podršku od Socijaldemokratske partije, čiji je član, od stranke Zelenih, kao i prećutnu podršku Narodne stranke.
Tokom predizborne kampanje Fišer nije uspio da motiviše glasače da izađu na glasačka mjesta u što većem broju, jer je gotovo bilo potpuno jasno da neće biti iznenađenja, a prema mnogima niko od tri kandidata nije bio pravi izbor.
Najveći broj glasova do sada na predsjedničkim izborima osvojio je Rudolf Kirhšleger 1980. goodine, prilikom reizbora, kada je dobio 79,87 odsto.
Na ovim izborima za mjesto predsjednika Austrije želio je da se kandiduje i jedan član porodice Habsburg, ali je mu je to onemogućeno zbog zakona koji zabranjuje porodici Habsburg da izvršava političke funkcije.
(Tanjug)