Tomas Hegan, koji je u Harlemu 21. februara 1965. pucnjem iz skraćene sačmarice ubio istaknutog afroameričkog političkog vođu Malkolma X i zbog toga osuđen na doživotni zatvor, pomilovan je poslije 17 molbi.
Kada se Malkolm X, poznati radikalni afroamerički aktivista (rođen kao Malkolm Litl, poznat i kao Hadžija Malik El Šabaz), javno 1964. razišao sa političkim pokretom Islamska nacija (Nation of Islam) i vođom pokreta Elajom Muhamedom, trojica Muhamedovih pristaša ubili su ga na mitingu u Njujorku pred 400 ljudi, ispalivši u njega hice iz skraćene sačmarice i 16 metaka iz pištolja.
Dvojica ubica su negirala učešće u atentatu i oni su pomilovani osamdesetih, a Hegan, koji se tada zvao Talmadž X Hejer, koji je jedini priznao ubistvo, ostao je u zatvoru sve do sada i podnosio brojne molbe za pomilovanje.
Kako je proticalo njegovo služenje kazne, zatvorski režim je bio sve liberalniji. Tako se posljednjih dvadesetak godina radnim danima bavio društveno korisnim radom pomažući u skloništima za beskućnike, dok bi noćivao kod kuće sa porodicom. Vikende je provodio u zatvoru.
Po izlasku iz zatvora, plan mu je da postane savjetnik za liječenje zavisnosti.
"Tad sam mislio da se borim za istinu i pravdu", opisao je Hegan u jednoj od molbi za pomilovanje svoje razloge za učešće u atentatu. Za ubistvo koje je izvršio rekao je da je to bio čin mladića koji je "bio vođen bijesom, porivima i lojalnošću vjerskim vođama".
"Imao sam mnogo vremena, isuviše mnogo vremena, da razmišljam o tome. Sad mnogo bolje razumijem dinamiku političkih pokreta i ono što može da se dogodi unutar pokreta, konflikte koji mogu da izbiju. Duboko žalim zbog svog učešća u tome", rekao je Hegan komisiji za pomilovanje.
U zatvoru je magistrirao sociologiju. Vjeru nije promijenio, ostao je musliman, ali nije više član Nacije Islama.
Malcolm X bio je bivši kriminalac koji je poslije odslužene kazne zatvora postao radikalni afroamerički aktivista i za prezime uzeo X da ne bi bio obilježen bjelačkim nametnutim imenom.
Kao saradnik Elaje Muhameda bio je ključan za preobraćenje Kasijusa Kleja u islam, kad je slavni bokser uzeo ime Muhamed Ali. Ubrzo se Malkolm razišao s pokretom Nacija islama, postao sunitski musliman, bio na hadžiluku i putovao po Africi.
Tako je znatno ublažio svoje pređašnje radikalne stavove, a zbog te "izdaje" Muhamedove pristaše izvršile su atentat na njega.
Posthumno mu je objavljena autobiografija, napisana u saradnji sa poznatim novinarem i piscem Aleksom Helijem, autorom "Korijena". Po toj knjizi je Spajk Li režirao biografski film u kome je glavnu ulogu igrao Denzel Vašington.
(MONDO)