U južnim američkim državama Alabama i Misisipi je proglašeno vanredno stanje usljed neposredne opasnosti od naftne mrlje.
Naftna mrlja se približava obalama ove dvije države.
Nafta iz velike naftne mrlje u Meksičkom zalivu počela je juče da zapljuskuje obale države Luizijana prijeteći okolini, a američki predsjednik Barak Obama pozvao je na "temeljitu analizu" nesreće.
U vode Meksičkog zaliva dnevno ističe više od više od 800 hiljada litara nafte na mjestu gdje je prošle nedjelje eksplodirala i potonula naftna platforma "Britiš petroleuma".
To je pet puta veća količina nafte nego što je procijenjeno neposredno poslije nesreće.
Veličina naftne mrlje iznosila je najmanje 1 500 kvadratnih kilometara u srijedu kada je Obalska straža saopštila da nafta curi u količini od 5 000 barela dnevno što je pet puta brže nego što se ranije mislilo.
"Ova naftna mrlja predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj okolini i privredi", izjavio je guverner Alabame Bob Rajli, dodajući da su u opasnosti prirodni resursi, privreda i priobalne zajednice i da Alabama ne smije ništa uzimati zdravo za gotovo.
U svojoj izjavi o proglašenju vanredne situacije, Rajli je naložio državnim agencijama za pomognu zajednicama pogođenim naftnom mrljom i da traže neophodnu državnu, privatnu i federalnu pomoć za ova područja.
Guverner Misisipija Hejli Barbur naredio je Nacionalnoj gardi da pomognu lokalnim zvaničnicima.
"Izdao sam proglas o vanrednom stanju kako bi se pomoglo lokalnim vlastima i državnim agencijama da rade zajedno i efikasnije suočeni sa izlijevanjem nafte", rekao je Barbur.
Sekretar odbrane Robert Gejts dao je nalog za upućivanje dva velika transportna aviona tipa "herkules C-130" iz kojih će biti izbacivane hemikalije koje treba da neutrališu naftnu mrlju, izjavio je portparol Pentagona DŽef Morel.
Platforma "Britiš petroleuma" potonula je kod obala Luizijane, sa 2,6 miliona litara nafte. Jedanaest radnika koji su u trenutku eksplozije radili na njoj, vode se kao nestali.
Strahuje se da bi nesreća mogla da izazove veću štetu od izlivanja nafte iz tankera Ekson Valdez 1989. godine.
Izlivanje više od 40 miliona litara sirove nafte u vodama Aljaske smatra se jednom od najveći ekoloških katastrofa ikad, koja je izazvala pomor velikog broja vodenih i kopnenih životinja. Preživjela je samo četvrtina morske flore i faune. Otklanjanje posljedica te katastrofe koštalo je tada više od dvije milijarde dolara.
Sadašnja naftna mrlja mogla bi po veličini da prevaziđe onu koja je na kalifornijskoj obali kod Santa Barbare nastala 1969. godine, što je dovelo do uvođenja moratorijuma na vađenje nafte i gasa na pacifičkoj i atlantskoj obali SAD.
(Srna)
