Grčki parlament usvojio zakon o mjerama štednje neophodan da bi zemlja mogla dobiti paket pomoći.
Pomoć se sastoji od 110 milijardi evra od 15 zemalja evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Zakon o mjerama koje se odnose na podršku evrozone i MMF-a prihvaćen je većinom glasova, izjavio je predsjednik parlamenta poslije drugog i posljednjeg glasanja. Za vladin prijedlog su, kao i u "prvom čitanju", glasala 172 poslanika, dok je 121 bio protiv.
Premijer Grčke Jorgos Papandreu izbacio je iz poslaničke grupe PASOK troje poslanika koji su bili uzdržani tokom glasanja, čime su njegovi socijalisti ostali sa 157 poslanika u parlamentu od 300 mjesta.
Grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu u parlamentarnoj debati je ocijenio da Grčka može da izbjegne bankrotstvo samo ako uzme novac iz zajedničkog spasilačkog paketa EU i MMF-a, prenijeli su mediji.
Papakonstantinu je istakao prije glasanja da Vlada nema drugog izbora nego da uvede mjere štednje, samo dvije nedjelje prije dospijeća na naplatu obveznica u vrijednosti devet milijardi evra.
On je rekao u parlamentu da je zemlja na dvije nedjelje od bankrota. Prema njegovim riječima, 19. maja Atina mora da otplati dio duga vrijedan 12 milijardi dolara, ali da u državnoj kasi tih para nema.
U obraćanju parlamentu, grčki ministar finansija je istakao da su uslov za dobijanje pomoći drakonske mjere štednje.
Mjere štednje kojim bi, prema računici grčke Vlade, zemlja uštedjela 30 milijardi evra u naredne tri godine, podrazumijevaju zamrzavanje plata u javnom sektoru do 2014. godine, zamrzavanje ili smanjenje penzija, povećanje PDV sa 19 na 23 odsto.
Takođe, predviđeno je povećanje akciza na gorivo, cigarete i alkohol do 10 odsto, jednokratni porez na profit plus porez na nekretnine i kockanje i ekološka taksa, kao i podizanje prosječne starosne granica za odlazak u penziju sa 61 na 63 godine.
Grčka javnost nezadovoljna je mjerama Vlade, a tokom glasanja ispred parlamenta je protestovalo više hiljada ljudi.
Grčki premijer je, obrazlažući ranije u toku dana zakon pred poslanicima, dan pošto je ulicama Atine protestovalo oko 50.000 ljudi, a u zapaljenoj banci je živote izgubilo troje službenika, izjavio da hitno treba početi rad na oporavku posrnule privrede, čiji su problemi u vezi sa ogromnim dugom i deficitom doveli u opasnost čitavu 16-članu evrozonu.
"Hitne mjere štednje su uslov koji je potreban da bismo povratili kredibilitet i dobili na izgubljenom vremenu. Vrijeme je da se dogode velike promjene koje su odgađane godinama", rekao je Papandreu.
On je dodao da zemlja danas ne bi bila tu gdje jeste i da ne bi tražili od Grka tako veliku žrtvu da nije bilo pljačke, optužujući time prethodnu, konzervativnu vladu za sistemsku korupciju, koja je Grčku dovela na rub bankrota.
(Srna)
