Kina je postala američki partner u gradnji superbrze željeznice koja će od 2020. juriti Kalifornijom brzinom od 350 kilometara na sat!
Kineska vlada i "DŽeneral elektrik", pod patronatom guvernera Kalifornije Arnolda Švarcenegera, dogovorili su zajedničku izgradnju dionice između San Franciska i Los Anđelesa vrijednu 43 milijarde dolara, pri čemu će 20 odsto svake lokomotive, opreme i pameti dolaziti iz Kine.
Peking se tako nametnuo kao svjetski lider u stvaranju novih granica moderne željeznice. Švarceneger je prethodno odustao od saradnje a kompanijama iz Japana, NJemačke, Južne Koreje, Španije, Francuske i Italije, koje su do sada vladale ovim poslovima.
Prekretnica u kineskom proboju u svijet tehnologije dogodila se nakon što je Peking počeo da ulaže 2 400 milijardi dolara deviznih rezervi u poslove koji se tiču željeznica.
Prirodni resursi i superbrze željeznice pokazali su se kao pun pogodak u kombinaciji sa kineskom vještinom pregovaranja i niskom cijenom, a o kvalitetu radova inženjerskih čarobnjaka iz Kine da se i ne govori.
Posljednjih godina Kina se jako trudila da što brže poveže svoje multimilionske gradove koji su na velikim udaljenostima. Već danas ona ima najveću mrežu za superbrze vozove u svijetu od čak 6.500 km!
Dok su prosječne brzine najbržih vozova u Njemačkoj 232 kilometra na sat, u Japanu 243 kilometra, a u Francuskoj 277, kineski vozovi bez problema dostižu i 350 kilometara!
Postojeću željezničku mrežu Peking do 2020. planira da proširi na 25 000 kilometara, za što će potrošiti oko 300 milijardi dolara, a dionicu od 1.300 kilometara između Pekinga i Šangaja kineske lokomotive će već za nekoliko mjeseci prelaziti za nevjerovatna četiri sata, odnosno brzinom od gotovo 400 kilometara!
Inače, još 1990. prosječna brzina vozova u Kini iznosila je tek 48,1 kilometara na sat!? Prve linije kojima se jurilo 160 kilometara pojavile su se 1997, a sljedeće godine Guangou i Šenžen povezani su vozom koji je jurio 200 kilometara na sat!
Trgovinski rat Vašingtona i Pekinga nedavno je završen odlukom SAD da se pokuša probiti na kinesko tržište umjesto da suzbija kineski izvoz, što znači da će Kina i ubuduće jurišati na milijarde dolara iz plana američkog predsjednika Baraka Obame o gradnji američkih željeznica - navode mediji.
(Srna)
