Nabujale reke na svom putu sa poplavljenog juga i noćas su probijale nasipe pa su od vikenda domove napustili desetine hiljada Poljaka.
Katastrofalne poplave koje su od nedjelje zahvatile južnu, a sada i centralnu Poljsku, u slivu Odre i Visle, do sada su odnijele osam života, a traga se za tijelima još tri Poljaka, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova i administracije u Varšavi.
Spasioci i vojnici su više od 14.000 puta izlazili na teren u spasilačke akcije, kazala je portparolka tog ministarstva Malgožata Vožnjak.
Poljska je juče zatražila pomoć od Evropske unije, a same su joj već pritekle u pomoć Francuska, Njemačka, Litvanija, Letonija i Estonija koje su poslale i spasioce sa opremom.
Ministar unutrašnjih poslova Ježi Miler koji od ponedjeljka zajedno sa premijerom Donaldom Tuskom obilazi poplavljena i ugrožena područja, kazao je danas da poplave na jugu jenjavaju.
Rijeke se polako povlače u korita pošto kiša više ne pada i ne povećava se poplavni talas od granica sa Češkom gdje su istok zemlje takođe zahvatile najveće poplave od 1997. godine. Međutim, pitanje je da li će nasipi izdržati pošto se voda polako povlači.
"Toliko vode nije bilo od carskih vremena", kazao je poljski premijer Donald Tusk koji od početka nedjelje neprestano obilazi poplavljena i ugrožena područja.
Štete je poljski premijer procijenio na oko dve milijarde evra. Poljska se za pomoć obratila Evropskoj uniji. U pomoć su već pritekle Njemačka, Francuska i tri baltičke zemlje - Litvanija, Letonija i Estonija.
Vislom se prema Varšavi valja najviše vode u posljednjih 160 godina, saopštili su poljski hidrometeorolozi, a prestonica u kojoj vodostaj od jutros raste za 20 centimetara na čas sprema se za eventualne evakuacije.
Najugroženiji je varšavski Zoološki vrt u centru grada na obali Visle, pošto se očekuje do sada najviši poplavni talas u istoriji i vodostaj od čak osam metara.
Visla je uzvodno od Varšave juče probijala nasipe i plavila naselja. Najgore je bilo u Tarnobžegu i Sandomježu odakle je na brzinu evakuisano oko 3.000 ljudi.
Najteža situacija je u Slezijskom i Opolskom vojvodstvu na jugozapadu i Potkarpatskom i Švjentokšižskom vojvodstvu na jugoistoku Poljske.
Stanje se popravlja u Malopoljskom vojvodstvu na jugu, gdje su u Krakovu spasioci, vojnici i dobrovoljci uspjeli da zatvore rupu u nasipu koji je probila u noći na srijedu Visla i moralo je da bude evakuisano samo 500 mještana, strani turisti iz jednog hotela i azil za napuštene pse i mačke.
Posjetioce ponovo od danas prima muzej u bivšem nacističkom logoru Aušvic, blizu Krakova, zatvoren od ponedjeljka, kako bi radnici muzeja prenijeli dragocene dokumente i eksponate na gornje spratove, pošto su Visla i Plavjanka poplavile dio nekadašnjeg koncentracionog logora.
Ojačani i učvršćeni nasipi izdržali su poplavni talas na Odri u gradu Opole i poplavljena je samo obilaznica oko grada.
Poplavni talas očekuje sutra sa velikom strijepnjom Vroclav, nazivan i "poljska Venecija" zbog ostrva i kanala u centru, koji je u katastrofalnim poplavama 1997. godine stradao najviše od velikih srednjeevropskih gradova.
Poplave su do sada od nedjelje odnijele najmanje osam života, pošto poljski mediji javljaju da su juče pronađene još dvije nove žrtve. Zvanični zbirni podaci još nisu saopšteni.
Većina domaćinstava u poplavljenim područjima nije osigurana a svoja imanja osiguralo je svega 15 odsto poljoprivrednika.
Njima je vlada obećala povoljne kredite sa kamatama od dva odsto godišnje do punog iznosa štete. Poljoprivrednici koji nemaju osiguranje prema propisima Evropske unije dobiće svega 50 odsto iznosa štete, upozorila je Aleksandra Šelagovska iz Ministarstva poljoprivrede.
Premijer Donald Tusk ponovio je sinoć da za sada nema namjeru da proglasi stanje elementarne nepogode, zbog koga bi vanredni izbori za predsjednika Poljske, zakazani za 20. juna morali da se odlože za tri mjeseca.
"Pitao sam spasioce da li bi pomoglo u spasilačkim akcijama da proglasimo stanje elementarne nepogode i oni su kazali da ne bi", kazao je Tusk.
Prema riječima poljskog premijera bolje je da evakuacije budu dobrovoljne, a ne prinudne kakve bi bile da se proglasi stanje elementarne nepogode, a takođe da lokalne samoupravo mogu bolje da koordinaraju spasilačke akcije nego centralne vlasti.
(Beta/MONDO)
