Atomska bomba Hirosima 75 godisnjice

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

KRAJ SVETA

Amerikanci sijali smrt: 75 godina od "Hirošime" i ubistva 140.000 ljudi

Autor Georgi Mitev Šantek
Autor Georgi Mitev Šantek

Japan i civilizovan svijet, danas obelježavaju 75. godišnjicu američkog atomskog napada na civilne ciljeve u gradu Hirošima, prvi takav napad u istoriji čovječanstva.

Izvor: Screenshot/Youtube/The Telegraph

To nije bilo dosta, pa je ubrzo bačena još jedna bomba. U samo četiri dana 150.000 ubijenih civila.

Američki bombarder "B-29" je 6. avgusta 1945. godine, po naredbi predsjednika Harija Trumana, bacio atomsku bombu na japanski grad Hirošimu, čime je počinjen najveći ratni zločin u istoriji čovječanstva.

Pročitajte i ovo

Bomba je pretvorila u pepeo 13 kilometara kvadratnih Hirošime, koji je potpuno uništen. Pri samom udaru ubijeno je 80.000 ljudi, 12.000 je nestalo, a 40.000 ranjeno. Stanovnici su danima umirali od posljedica udara. 

Dejstvo atomske bombe osjeća se i decenijama poslije eksplozije - ljudi umiru od leukemije kao posljedice atomskog zračenja. Na djeci i potomcima ozračenih primjećuju se genetske i patološke promjene.

OPRAVDANJA I SUMNJE

Bacanje atomskih bombi okončalo je Drugi svjetski rat, neki kažu godinama ranije nego što bi se inače završio. Ovaj ratni zločin na Zapadu se opravdava brojem žrtava na strani Saveznika, koje bi bile neminovne da se poraze militaristički decenijama indoktinirani Japanci. Mo, neki istoričari tvrde da su Amerikanci upotrebili atomsko naoružanje ne toliko zbog Japanaca, koji su pružali žilav otpor do uništenja na okupiranim pacifičkim ostrvima i ne bi predali domovinu bez borbe "do posljednjeg", već najviše zbog toga kako bi uplašili svog "sljedećeg neprijatelja" - Sovjetski Savez.

Od 6. avgusta 1945. godine, kada su SAD bacile atomsku bombu na japanski grad, čime su po nečovječanskoj cijeni ubrzale okončanje Drugog svjetskog rata, do kraja te godine u eksploziji i od povreda i bolesti uzrokovanih radijacijom stradalo je oko 140.000 ljudi.

U narednim godinama, sve do danas, mnogi preživjeli su umirali od leukemije i drugih bolesti uzrokovanih radijacijom, ali niko sa sigurnošću ne može da kaže tačan broj žrtava bombardovanja.

Stanovnici Hirošime i dalje se ponekad suočavaju sa diskriminacijom kada je riječ o stupanju u brak jer postoji strah da bomba još "vreba" u njihovim genima.

NEĆE NIKADA ZABORAVITI

Posljednji preživjeli nastavljaju da oživljavaju sjećanje na napad na Hirošimu i tri dana kasnije na Nagasaki, i to prenose na naredne generacije. Japanske vlasti saopštile su da ima još oko 135.700 preživjelih ali je njihova prosječna starost 83 godine, prenijela je agencija Frans pres.

Bombarder "B-29" pod imenom "Enola Gej" je 6. avgusta 1945. u 8:15 po lokalnom vremenu sa visine od 9.600 metara bacio bombu nazvanu "Mali dječak", koja je poslije 43 sekunde eksplodirala na 600 metara iznad zemlje. Procjenjuje se da je temperatura u središtu eksplozije dostigla između 3.000 do 4.000 stepeni Celzijusa.

Da je bomba eksplodirala na zemlji, i ovako katastrofalne posljedice bi bile još teže. Oko 45 minuta poslije eksplozije počela je da pada "crna kiša" radioaktivnih čestica.

Ostaće upamćeno da je sunce 6. avgusta 1945. godine u Hirošimi izašlo u 8.15 časova, ali je vatrena lopta na nebu bila toliko zasljepljujuća da su stanovnici zapamtili taj dan kao - "Dan sa dva sunca".

Tri dana poslije bombardovanja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu "Debeli čovjek" na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi, poslije čega je Japan kapitulirao 15. avgusta.

Bombardovanje Hirošime
Izvor: YouTube/The Telegraph

Broj žrtava ovog napada bi bio mnogo veći da bombarder nije promašio prvobitnu metu zbog lošeg vremena.

Rat je zvanično završen dvije nedjelje kasnije, 2. septembra 1945. godine. U trenutku napada, u Hirošimi je živjelo 350.000 ljudi, od čega 40.000 vojnog osoblja. Danas taj grad ima oko 1,2 miliona stanovnika.

Prema nekim procjenama, u napadima na Hirošimu i Nagasaki na kraju je stradalo je više od ukupno 220.000 ljudi.

Svake godine u Hirošimu se uputi 10 miliona origamija ždralova, ptica koje u Japanu predstavljaju simbol dugovječnosti i besmrtnosti.

Memorijalni park "Mir" nalazi se u centru grada i njime dominira skeletna kupola. Tu je izložen i Buda, čije je kameno lice istopila eksplozija američke atomske bombe.

Posjetioci mogu da vide i senku čovjeka "odštampanu" ekstremnom toplotom na kamenom stepeniku, gdje je sjedeo u trenutku eksplozije "Dječaka".

Od zločina u Hirošiomi, nijedan američki predsjednik nije posjetio grad do 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama položio vijenac u memorijalnom parku

HIROŠIMA I ČERNOBILJ

Eksplozija bombe u Hirošimi i Nagasakiju donekle su slične mirnodopskoj katastrofi koja je zadesila stanovnike ukrajinskog grada Čertnobilj, kada je 1986. godine tamo eksplodirao nuklearni reaktor u električnoj centrali.

Postavlja se pitanje kako je Hirošima danas živ grad a u Černobilju zbog radijacije niko neće živjeti možda još stotinama godina? Upućeni kažu da se radi o količini emitovnaih radioaktivnih čestica.

Bomba bačena na Hirošimu je imala samo nekoliko kilograma uranijuma od kojih je manje od jednog kilograma zahvatila fisija, a koji se zbog visoke eksplozije raširio vazduhom kilometrima unaokolo.

U Černobilju je bio više od 200 tona nuklearnog goriva, koje je aktivirao požar, stub vrućeg vazduha podigao visoko u nebo a zatim vjetrovi raspršili širom Ukrajine i Evrope.

U nekadašnjoj nuklearci Černobilju, ispod betonskog sarkogfaga debelog 108 metara, i dalje ključa uranijumska lava.

PROČITAJTE I OVO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE