Kada ćemo znati pobjednika izbora u Americi? Koje su sporne situacije i zbog čega kasne rezultati? | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Kada ćemo znati pobjednika izbora u Americi? Koje su sporne situacije i zbog čega kasne rezultati?

Autor Dušan Ivković
Autor Dušan Ivković

Donald Tramp i Džozef Bajden vode ljutu bitku za predsjednika SAD.

Izvor: Tanjug, Patrick Semansky/AP

Američki predsjednik Donald Tramp više puta je rekao da glasovi ne bi trebalo da se broje nakon izbora 3. novembra, a njegovi republikanci su vodili agresivnu kampanju kako bi blokirali države da ne broje glasove koji stižu nakon tog dana.

Trka je zasad tijesna između Trampa i njegovog demokratskog rivala Džozefa Bajdena, a obojica vjeruju u pobjedu. Tramp je tokom izborne noći polako oduzimao prednost Bajdenu, koji trenutno ima više elektorskih glasova. Ali, još se čekaju rezultati iz ključnih država.

S obzirom na tijesne rezultate, moglo bi doći do agresivne sudske bitke širom zemlje koja bi mogla oblikovati ishod rezultata.

Da li će se danas znati pobjednik?

"Ne možemo dobiti zvaničnog pobjednika izborne noći" kaže profesor prava Univerziteta Ohajo Edvard Foli.

"Čak i uz scenario u kojem imamo najviše jasnoće ove godine, to je i dalje sve nezvanično bez potvrđenih rezultata. Da li ćemo čak imati kapacitet da dobijemo projektovanog pobjednika? Odgovor na to može biti da, zavisno od toga kako se stvari razvijaju u različitim državama, ali odgovor može biti i ne, s obzirom na proces prebrojavanja glasova" naveo je on, ukazujući da javnost mora shvatiti da se priča može razviti u različitim pravcima.

Šta ćemo vjerovatno vidjeti?

Čarls Stjuart, profesor političkih nauka sa MIT-a, kaže da bi tokom “normalne” izborne noći do 23 sata ili ponoći imali u većini dijelova zemlje 90 odsto glasova za brojanje. To je temelj na osnovu kojeg agencija Asošijejtid pres proglašava pobjednika.

"Dogodiće se dvije velike devijacije od toga. U većini država, stopa brojanja i izvještavanja biće usporena za nekoliko sati. U nekim državama ubacivaće više listića na skenere po zatvaranju birališta i to će oduzeti nešto vremena. Onda, biće nekoliko država, među kojima je značajan primjer Pensilvanija… gdje su već rekli da se nadaju da će sve prebrojati do petka" ističe Stjuart.

Zbog čega dolazi do kašnjenja?

Ono što ljudi uglavnom ne razumiju je razlog takvih kašnjenja, a Stjuart ukazuje da je potrebno mnogo vremena da se potvrde potpisi i glasači.

"Skeniranje glasačkih listića ne oduzima mnogo vremena. Upravo zato neće biti snažne korelacije između procenta broja poštanskih glasačkih listića koje neka država ili grad imaju i koliko bi dugo kašnjenje moglo trajati" objašnjava on.

"Mnoge države će omogućiti jurisdikcijama da obave ovu vrstu verifikacije rano. Stoga, čak i da im je samo dozvoljeno da broje na izborni dan, u mnogim slučajevima radiće to brzim skenerima koji za sat prođu kroz hiljade glasačkih listića" rekao je Stjuart.

On smatra da će biti mjesta na kojima će biti potrebni dani da se sve prebroji i ističe da se nikad ne zna da li će sudija samo zaključiti brojanje, ali su sudovi do sada pokušavali da izbjegnu takva kašnjenja.

Ako prođe izborni dan - a glasovi se još broje - atmosfera će biti sve samo ne prijatna.

"Šta su ono govorili o rovovskom ratovanju? To je poput više dana dosade isprekidanih trenucima čistog terora. Biće tako nešto" prognozira Stjuart.

"Gledaćete ljude kako sastavljaju papire, provjeravaju liste, sakupljaju ih, skeniraju, neko će zapisati broj i vratiće ih nazad, ubaciti u neko skladište"

Pandemija i transparentnost

Na mnogima od tih mjesta će zbog pandemije korona virusa biti razloga za brigu zbog transparentnosti.

"Imaće veb kamere kako bi mogli pratiti tabelu za tabelom. To će biti dugi nizovi dosade. Trenuci terora će se pojaviti ako slučajno dvaput prebroje paket glasova. Ili ako su se neki glasovi izgubili u nečijem gepeku. To su nasumične stvari koje se dešavaju na izborima a zbog kojih se ljudi uzbuđuju" navodi Stjuart.

Sporovi oko glasova

Franita Tolson, profesorka prava Univerziteta Južna Kalifornija kaže da će u fazi brojanja vjerovatno biti nekih sporova oko listića koji su odbijeni i onih za koje neko misli da ih treba odbiti.

"Mislim da će ove godine, s obzirom da mnogo ljudi glasa putem pošte, to vjerovatno biti izvor spora" ističe Tolson.

Neki se plaše da bi čitavi izbori mogli stići do Vrhovnog suda, kao 2000. kad je ova institucija odlučila o pobjedniku, Džordžu Bušu, čiji je rival bio Al Gor. Tramp je nedavno imenovao sudiju u Vrhovni sud (Ejmi Koni Baret), a neki smatraju da se on nada da bi ona mogla da presudi njemu u korist u slučaju bilo kakvog izbornog spora.

"Vrhovni sud ima predimenzioniranu ulogu jer se politizovao. Mislim da Tramp gleda na sud, očekujući određeni ishod, ali ne mislim da je taj ishod zagarantovan. Sud treba da misli na sopstvenu legitimnost. Da li je moguće da sud donese neku vrstu odluke koja bi odredila ishod? Apsolutno" rekla je Tolson dodajući da smatra da će se glavni sudija potruditi da izbjegne tako nešto.

Postoje li izborni rokovi?

Foli ukazuje da svaka država ima svoje unutrašnje rokove za potvrdu rezultata na lokalnom nivou i širom zemlje.

"Sa nacionalne perspektive, ključni datumi su oni koje Kongres postavi kao dio procesa Izbornog koledža, od kojih je najvažniji 14. decembar, dan kad se elektori sastaju. Ustav traži da to bude isti dan širom zemlje. Šest dana pre toga, u utorak 8. decembra, postoji takozvani bezbjedni rok… Ono što taj rok znači jeste da Kongres obećava da neće dovesti u pitanje odluku države o njenim rezultatima narodnog glasanja ukoliko država dođe do tog zaključka prije isteka tog roka" navodi on.

Tu je još jedan uslov – države moraju da koriste zakone koji su upisani do 3. novembra, ne mogu mijenjati pravila brojanja glasova.

"Ako države propuste bezbjedni rok, gube prednosti obećanja Kongresa. Ako propuste 14. decembar, to je potencijalno još opasnije" ističe Foli.

Ukoliko neka država – recimo Pensilvanija – ne obavi brojanje glasova do 14. decembra, to je poziv zakonodavnom tijelu da uskoči i kaže da moraju imati elektore do tog datuma. Ako se to ne može obaviti narodnim glasanjem, onda se prelazi na zakonodavno imenovanje, kako bi imali zvanične elektore do tog datuma.

"Zato mislim da je veoma opasno da proces brojanja glasova propusti taj rok" ističe Foli.

Kada Kongres mora da "presječe"?

Ključno je i ono što se šalje Kongresu. Ako postoji samo jedno podnošenje elektorskih glasova iz bilo koje države, taj podnesak se mora brojati, ukoliko ga ne odbiju oba doma Kongresa. Ako ih ima, recimo, dva – jedan koji se zansiva na imenovanju elektora od strane državnog zakonodavnog tela i drugi na osnovu glasanja stanovnika koje možda ima potpis guvernera - Kongres će morati da odredi koji podnesak važi.

A statut za to je, kako kaže Foli, veoma “neuredan”.

"Kad Predstavnički dom želi da krene u jednom pravcu a Senat u drugom, stvari se komplikuju… Statut je najbolje gledati kao sredstvo koje obezbjeđuje pravilo koje može djelovati čudno ljudima… tu ideju da ako Senat kaže jedno a Predstavnički dom drugo, koji god (podnesak) da je potpisao guverner taj će prevladati" zaključuje Foli, dodajući da su takvi razvoji dešavanja i dalje daleki.

(mondo.rs/Blic)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE