Sutra se bira novi patrijarh: 31 vladika ispunjava uslov, izborni Sabor u Hramu Svetog Save | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Sutra se bira novi patrijarh: 31 vladika ispunjava uslov, izborni Sabor u Hramu Svetog Save

Autor Dragana Božić
Autor Dragana Božić

Novi patrijarh biće 46. po redu.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Izborni sabor Srpske pravoslavne crkve na kome bi trebalo da se izabere novi patrijarh počeće sutra, a prema Ustavu SPC, od 47 aktivnih i umirovljenih vladika, koji će glasati, njih 31 ispunjava uslov da zauzme mjesto poglavara jer imaju više od pet godina eparhijske službe.

Iako će imati pravo glasa, njih 12, od kojih su trojica iz Pravoslavne ohridske arhiepiskpije, ne ipunjavaju ovo načelo i neće moći da budu u konkurenciji za mjesto 46. poglavara SPC, koje je upražnjeno nako smrti patrijarha Irineja.

Treba da se zna da će u izboru patrijarha, pored 43 episkopa i mitropolita koji su aktivni, učestvovati i oni koji su umirovljeni, pa će tako u kripti Hrama Svetog Save, gdje će se održati Sabor, pravo glasa imati ukupno 47 crkvenih velikodostojnika. Da bi odluke bile validne na Izbornom saboru moraju da učestvuju dvije trećine članova.

Iako je mjesto izbora novog patrijarha SPC promijenjeno, odnosno neće biti u patrijaršijskoj sali, način ustoličenja je ostao isti jer će se novi poglavar treći put dobiti apostolskim žrijebom. Prvi u duhu te apostolske tradicije 1990. godina izabran je tadašnji episkop raško-prizrenski Pavle, a 2010. i njegov nasljednik Irinej. Ovaj izborni sistem podrazumijeva da pored glasova vladika, jedan od trojice kandidata koji dobije natpolovičnu većinu Sabora treba da ima i sreću, jer koverat sa njegovim imenom sa Jevanđelja mora da izvuče izabrani monah.

Prema saznanjima, to će na ovom Izbornom saboru biti otac Matej iz manastira Sisojevac.

"Riječ je o jednom od najugledijih monaha SPC. On će biti zadužen da, po tradiciji, između tri koverte kandidata sa najviše glasova izvuče ime novog patrijarha. Otac Matej se smatra jednim od najvećih duhovnika u Sprskoj crkvi i istinskim Božijim čovjekom, koji je cijeli svoj život predao Jevanđelju i zato je njemu u ruke i predat izbor novog poglavara", kažu u SPC.

Ali, prije nego što do toga dođe, moraju da se ispoštuju brojne procedure.

Na početku Sabora episkopi se zaklinju da će voditi računa o dobru i interesu Crkve, otadžbine i naroda i da će glasati za najoljeg. Izbor patrijarha se sprovodi tako što se tokom prvog kruga glasanja učesnici Sabora izjašnjavaju o tri episkopska kandidata, trajnim glasanjem. Ukoliko se poslije prvog kruga pojavi ime s natpolovičnom većinom glasova, onda se u drugom krugu glasanja vladike opredjeljuju za ostala dva kandidata.

Natpolovičnom većinom mora da bude izabrano ime drugog kandidata. Nakon toga se ulazi u završnicu, odnosno i treći vladika mora da dobije 24 glasa kako bi ušao u traku za patrijaršijski tron. Krugovi glasanja se mogu i ponavljati, sve do momenta dok se ne dobiju imena tri obavezna kandidata.

Poslije molitve priziva Svetog duha monah Matej će izvući jednu od koverata, koju predaje predsjedavajućem Sabora. Arhijerej koji je do tog trenutka vodio Sabor je upravo onaj koji dobija čast i obavezu da saopšti ostalim episkopima ime novog patrijarha. On otvara i druge dvije koverte kako bi se svi učesnici Sabora uvjerili da su izbori bili regularni. Nakon toga se proglašava izbor novog poglavara SPC.

Mitropolit dabrobosanski i čuvar patrijaršijskog trona SPC Hrizostom kaže da će se i ustoličenje 46. patrijarha obaviti u Pećkoj patrijaršiji.

"Ustoličenje će uslijediti i u Pećkoj patrijaršiji, a Sinod će odlučiti kada - možda u septembru, oktobru", navodi mitropolit.

Treba da se zna da se praksa izbora poglavara putem apostolskog žrijeba u ovom trenutku ne primjenjuje nigdje u pravoslavnom svijetu. Ni u SPC nije bila prisutna sve do 1990. godine, kada je prvi u duhu te apostolske tradicije izabran patrijarh Pavle, zamjenivši na tronu oboljelog poglavara Germana, u čijem je mandatu i definisan ovaj sistem. Mada je rijetka, ta praksa je legitimna i proističe iz novozavjetnog izbora apostola Mateja, koji je žrijebom izabran poslije Judinog izdajstva i zato je i uvedena u Ustav SPC. To se desilo maja 1967. godine na redovnom zasjedanju sabora, kada je umjesto glasanja uveden apostolski žrijeb. Pretpostavke su da je to tada urađeno kako bi se onemogućio uticaj politike na izbor vjerskog poglavara, koja je bila dominantna u autoritarnom društvu kakvo je bilo jugoslovensko vrijeme komunizma.

Ipak, i nakon pada komunizma, žrijeb je zadržan pa je i 2010. godine tako izabran i patrijarh Irinej, čije je ime sa još dvojicom vladnika bilo u zatvorenoj koverti, položenoj na Jevanđelju. Doduše, Sabor je princip apostolskog žrijeba 2000. godine promijenio i odlučio da se poglavar opet bira glasanjem, međutim, pet godina kasnije, ta odluka je povučena. Motivi tog povlačenja bili su u tome što se i tada smatralo da je uticaj politike na dešavanja u Crkvi i dalje prisutan.

Inače, pored SPC, u 20. vijeku je još samo Ruska pravoslavna crkva 1918. izabrala apostolskim žrijbom za svog patrijarha episkopa Tihona Belvina.

(Mondo/Blic)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 1

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Mnk

Zar je ovo potrebno kad se vec zna koje zajeso na to mjesto.

MONDO REPORTAŽE