Austrijski pisac Peter Handke, dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu danas boravi u posjeti Banjaluci i Višegradu. Ovo nije prva Handkeova posjeta Srpskoj, ali jeste prva otkad je dobio nagradu.
Handke je nekoliko puta bio u Banjaluci, a posljednji put u oktobru 2013. godine.
Tada je na konferenciji za medije rekao da je pet puta boravio u Banjaluci i Srpskoj i da mu je ovdje lijepo.
"Banjaluka je divna. Žene su jako lijepe. Srećan sam što sam ovdje. Otvorenog srca radujem se ponovnom dolasku u Republiku Srpsku".
Prilikom posljednje posjete Banjaluci održao je predavanje studentima Filološkog fakulteta, a za pisca je u Narodnom pozorištu Republike Srpske izvedena predstava "Kuhinja", rađena prema njegovom djelu u režiji Mladena Materića.
Još jedna Materićeva predstava, po Handkeovom tekstu, ''Časovi u kojima ništa nismo znali jedni o drugima'', postavljena je u Narodnom pozorištu 2015. godine.
Handkea je 2013. godine Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske izabrala za inostranog člana.
Grad na Vrbasu posjetio je i u drugoj polovini devedesetih, ali i početkom 21. vijeka. Banjalučki advokat Jevto Janković koji mu je bio domaćin u Banjaluci ispričao je kasnije kako se Handke tada nije sastajao sa političarima, a da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je tada bio ambasador Austrije u BiH, tražio da osujete Handkea u namjeri da ode u Beograd. Prilikom tih dolazaka, Handke je putovao i u Višegrad.
"Nepoželjan"
Handke je u književnim krugovima i evropskoj javnosti, zbog stavova da su zapadne sile i mediji zauzeli samo jednu stranu tokom ratova u Jugoslaviji, a nepravedno satanizovali samo Srbe, ''proglašen'' za intelektualca koji je "naklonjen" Srbima i Srbiji koju je takođe posjetio u više navrata.
Izjavio je da oni koji su bombardovali SR Jugoslaviju 1999. godine "ne pripadaju ni Evropi ni planeti Zemlji, i da zbog svega osjeća vrstu gađenja prema ljudskoj vrsti."
U posljednjoj deceniji prošlog vijeka, dok je još trajao rat na prostoru bivše Jugoslavije, napisao je poznati esej "Pravda za Srbiju". Održao je govor na sahrani bivšeg predsjednika SRJ, Slobodana Miloševića, 2006. godine u Požarevcu.
Dodjeljivanje Nobela Handkeu izazvalo je buru reakcije u našem regionu. Zbog piščevih stavova 2019. godine je proglašen nepoželjnom osobom u Sarajevu i Tuzli.
Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić u znak protesta uputio je tada pismo predsjedniku Kraljevske švedske akademije nauka Matsu Malmu i kralju Kraljevine Švedske Karlu XVI Gustavu (pisma su vraćena jer nisu prevedena na engleski.)
Pisac i scenarista
Peter Handke je priznanje dobio, kako je to obrazložio Nobelov komitet, "za uticajno djelo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnost ljudskog iskustva".
Handke je stvorio više od 70 proznih radova i dvadesetak pozorišnih djela, oprobao se i kao liričar, esejista, scenarista, prevodilac i režiser. U teatrima širom svijeta već decenijama se igraju predstave prema njegovim tekstovima - "Kaspar", "Psovanje publike", "Putovanje u sonornu zemlju".
Roman "Golmanov strah od penala", koji je ušao u školsku lektiru, ekranizovao je Vim Venders, a Handke je napisao scenario i za čuveno ostvarenje ovog reditelja "Nebo nad Berlinom".
Rođen je u Grifenu u Koruškoj 6. decembra 1942. godine. Odrastao je u Istočnom Berlinu i Grifenu, a studije je započeo u Gracu. Prvi roman "Stršljeni" objavio je u ljeto 1965, pa napustio fakultet da bi se potpuno posvetio pisanju. Handke je inostrani član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske od 2008. godine i Srpske akademije nauka i umjetnosti od 2012. godine.
