Nadležni tvrde: Tuzlaci žive uz kancerogenu deponiju | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Nadležni tvrde: Tuzlaci žive uz kancerogenu deponiju

Autor Dušan Volaš
Autor Dušan Volaš

Tim stručnjaka, koje je imenovala Vlada Tuzlanskog kantona, potvrdio je prisustvo velikih količina opasnog otpada koji je godinama stvarala hemijska industrija u Tuzli, a koji nije propisno odlagan.

Izvor: Anadolija/Ahmed Bešić

Ministar prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin prezentovao je danas rezultate geološkog istraživanja ispitivanja tla u svrhu lociranja deponije opasnog kruksa u industrijskoj zoni Tuzle.

Tim stručnjaka ustanovio je tačnu lokaciju na kojoj se nalazi deponija površine od 800 do 1.000 metara kvadratnih, navedeno je na portalu Vlade Tuzlanskog kantona.

"Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih", rekao je Karadžin.

On je dodao da je nakon laboratorijskih analiza utvrđena zapreminska masa kruksa koja se razlikuje u nasutom stanju i sabijenom u bačvama, a prosječna je 1.135 kilograma po metru kubnom.

Ističući da ukupna količina ove opasne materije iznosi između 1.370 i 1.750 tona, Karadžin je rekao da se nadao da će to biti manje.

Uzorci prvih pronađenih materija poslani su na analizu u zagrebačku laboratoriju "Eurofins", a shodno broju pod kojim je zaveden kruks, riječ je o otpadu koji je nastao iz organskih i hemijskih procesa ili ostatku od reakcija i destilacija.

Karadžin navodi da su hemijskom analizom uz kruks utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici Fabrike cementa u Lukavcu.

"Prilikom spaljivanja u cementarama granične količine hlora mogu biti između 0,7 i 0,8 odsto. Mi ćemo lokalnoj firmi dati da ispita sastav nekih drugih uzoraka, što nam je bitno kako bismo utvrdili u kojoj mjeri je opasan hlor za koji znamo da je toksičan, korozivan i kancerogen", istakao je Karadžin.

On je naveo da su uz hlor na deponiji pronađeni još i teški metali u povećanom sadržaju, kao što su hrom, olovo i nikl, a označeni su kao otrovni i kancerogeni.

Kruks i ostali hemijski spojevi koji su pronađeni predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, posebno zbog činjenice jer su zakopani u zemlji, tik uz rijeku Jalu, a nalaze se i u buradima koje je voda dovela do stanja raspadanja.

Karadžin je naveo da su posebni rizični trenuci kod podizanja podzemnih voda koje mogu dovesti do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja vodotokom.

Ističući da se pred resornim kantonalnim ministarstvom sada nalaze aktivnosti koje će voditi u smjeru neutralizacije opasnih materija, Karadžin je rekao da je, nakon početnog izvještaja, u planu izrada studije na osnovu koje će se utvrditi recepture za sanaciju.

Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inostranstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati nešto više od 4,5 miliona KM.

Za ovu namjenu bilo bi moguće osigurati sredstva kroz projekte Federalnog fonda za zaštitu okoline, Češke razvojne agencije i UNDP-a, navedeno je na portalu kantonalne Vlade.

(Srna)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE