Na cijene lijekova u BiH utiču različiti faktori kao što su pravilnik nadležne agencije, liste fondova, marža, ali i obična ekonomska logika i konkurencija među farmaceutima. Provjerili smo zašto je jedan lijek duplo jeftiniji u Brčkom nego u Banjaluci.
Jedan Banjalučanin lijek "Rifamor" u Banjaluci je platio 24,80 KM, dok je u Brčkom isti lijek platio 10 maraka.
Ovaj Banjalučanin (ime poznato redakciji), kaže da mu je zbog dijagnoze potreban lijek "Rifamor", te da je u Banjaluci našao svega jednu kutiju u jednoj apoteci i platio 24,80 KM. Zamolio je prijatelje iz Brčkog da isti lijek pokušaju naći u tamošnjim apotekama, nakon čega su mu javili da su našli i kupili dvije kutije za 20 maraka.
Na osnovu dostupnih podataka i informacija jasno je da je tržište lijekova u BiH haotično i da je cijena skoro svakog lijeka specifičan slučaj, pa je tako i sa ovim lijekom.
Iz Agencije za lijekove BiH su za Mondo rekli da lijek "Rifamor" (rifampicin) od 300 mg, tj. pakovanje od 16 i 20 kapsula nema važeću dozvolu za stavljanje u promet,odnosno da kolokvijalno rečeno "nije registrovan".
"Ukoliko lijek nije registrovan, a neophodan je za liječenje jednog ili više pacijenata, on se može uvesti i to na osnovu odobrenja entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlja i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta, na zahtjev veleprometnika. Za interventno uvezene lijekove se ne određuju cijene u skladu sa Pravilnikom", rekli su iz ove agencije.
FZO RS: Pravo na refundaciju
Lijek "Rifamor" se nalazi na podlisti A1 lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) na kojoj su neregistrovani lijekovi na tržištu BiH. Šta ovo znači?
"Na ovoj listi se nalaze lijekovi koji još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali su neophodni za liječenje određenih oboljenja i nemaju zamjenu među registrovanim lijekovima. Kod uvođenja lijekova na ovu listu vodi se računa da te lijekove koriste referentne zdravstvene ustanove u evropskim zemljama", kaže Darija Filipović-Ostojič, portparol FZO RS.
Osiguranik koji je kupio ovaj lijek, ako mu je propisan, ima pravo da podnese zahtjev za refundaciju troškova i Fond će osiguraniku refundirati troškove za kupovinu ovog lijeka u skladu sa cjenovnikom jer je listom lijekova koji se izdaju na recept obuhvaćena i podlista A1.
U FZO pozivaju sve osiguranike koji imaju nepoznanice o načinu refundacije da se jave u Fond za pojašnjenje.
Ministarstvo: Način uvoza ne utiče na cijenu lijeka
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS (MZSZ) za Mondo su rekli da je trenutno važećim propisima u ovoj oblasti, definisano da lijek može biti u prometu pod uslovom da ima dozvolu za stavljanje u promet u BiH.
Podsjećaju da, ukoliko postoji potreba, tj. ukoliko zdravstvena ustanova utvrdi da, za potrebe pojedinačnog liječenja ili za zaštitu zdravlja stanovništva postoji neophodnost nabavke lijeka koji nema dozvolu za stavljanje u promet u BiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ima mogućnost da odobri uvoz takvog lijeka (tzv. interventni uvoz lijeka).
"U ovom slučaju Ministarstvo postupa u skladu sa navedenim Zakonom i Pravilnikom o uslovima za uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH, a po zahtjevu za interventni uvoz lijeka koji podnosi veleprometnik lijekova. Napominjemo da način uvoza ne utiče na cijenu lijeka, a ovo Ministarstvo nema nadležnost niti mogućnost da istu cijeni", kažu u MZSZ, napominjući da se zahtjev za interventni uvoz lijeka rješava prioritetno, u roku od sedam radnih dana od dana podnošenja kompletnog zahtjeva.
Iz Odjeljenja za zdravstvo Disktrikta Brčko nismo dobili odgovore na pitanja o intervetnom uvozu lijeka, ali smo u apotekama saznali da "Rifamor" u Brčkom nije na listama fonda.
Agencija: Kako se fomira cijena
Izračun maksimalnih veleprodajnih cijena, za lijekove koji imaju dozvolu za promet, utvrđuje se Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.
"Ovim aktom je definisan izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka sa režimom izdavanja „lijek se izdaje uz ljekarski recept“ (Rp) i visina veleprodajne marže (maksimalno 8%). Visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja", rekli su u Agenciji za lijekove BiH.
Na ovu cijenu lijeka, koja može biti od 0 do maksimalne veleprodajne, dodaje se maloprodajna marža i PDV, kako bi se dobila krajnja cijena koju kupac plaća u apoteci.
Maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj je odlukom Vlade RS krajem prošle godine smanjena sa 20 na 18 odsto. U Federaciji BiH je 25 odsto, a 20 odsto u Brčkom.
(Mondo)