Više od 400 osoba u BiH okončalo je samo svoj život u prošloj godini. Posljednji, ovogodišnji podaci pokazuju da se više od 250 osoba odlučilo na ovaj tragičan čin.
Crne statistike nisu pošteđeni ni adolescenti, a izazovi modernog doba, stres, ekonomska situacija, samo su neki od okidača.
Da je situacija alarmantna pokazuje i statistika. Četiri ostvarena suicida i 17 pokušaja registrovano je u Kantonu Sarajevo za malo više od mjesec dana.
“Alarmantno je da imamo mlađu populaciju, pod tim mislim na sve one koji imaju manje od 35 godina. Ali, imamo osobe i koje su u adolescentskoj ili tinejdžerskoj dobi koje pokušaju samoubistvo i to najčešće, trovanjem lijekovima”, rekla je Amela Ramadani-Podžo, specijalistica urgentne medicine Hitne pomoći KS za N1.
O suicidu se u javnosti ne govori mnogo. Ni često. Jedino policijska statistika i novinski naslovi, u posljednje vrijeme sve češći, zaprepaste o broju ljudi koji se u trenutku pogubnih životnih trenutaka odluče da sebi oduzmu život.
“To je još uvijek nešto što je poprilično obavijeno stigmom, sramom i stidom i gdje ostali najčešće ulaze kao neka vrsta znatiželjnih posmatrača, voajera, koji, kada se desi, su zainteresovani za neku vrstu skandala”, konstatovala je Sanela Bašić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
U FBiH, u ovoj godini, 110 osoba je počinilo samoubistvo. Prošle godine to je učinila 151 osoba, a nakon KS najviše ih je registrovano u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu.
U Republici Srpskoj u prvih osam mjeseci evidentirane su 143 žrtve suicida, uglavnom, muškog pola i starijih od 60 godina.
Najveći broj samoubistava izvršen je vješanjem, zatim upotrebom vatrenog oružja, skakanjem sa visine, utapanjem, aktiviranjem bombe ili drugog eksplozivnog sredstva i trovanjem.
Stres, nezaposlenost, siromaštvo, društveno-ekonomski faktori samo su neki od okidača. Prevencija, posebno u periodu djetinjstva je, uz unapređenje porodičnih odnosa, najbolji oblik liječenja, ističu stručnjaci.
(Mondo/N1)