U Banjaluci je protekle nedjelje obilježena godišnjica razornog zemljotresa koji je 27. oktobra 1969. godine u ranim jutarnjim časovima pogodio i devastirao grad.
Prošle su 53 godine otkada je Banjaluka, zbog činjenice da je ogroman broj zgrada porušen ili oštećen, bila prinuđena da promijeni izgled. Nakon zemljotresa započeta je gradnja brojnih novih stambenih blokova, preduzeća, škola i ustanova.
Pojedini montažni objekti sagrađeni su brzo sa planom da privremeno posluže radnicima i građanima, a jedan veliki dio njih i dan danas 2022. godine služi svrsi i postao je prepoznatljivo obilježje nekih dijelova grada.
Najčuveniji kompleks baraka nalazi se u naselju Lazarevo, koje se ranije zvalo, a i danas često naziva Budžak. Ogromno naselje čine dvije mjesne zajednice koje administrativno obuhvataju prostor od Banjalučkog velesajma nekoliko kilometara na sjever, do Zalužana.
Danas u barakama s obje strane naselja (Lazarevo dijeli Ulica Knjaza Miloša, na koju se nastavlja Branka Popovića) prema procjenama i dalje živi 10.000 stanovnika u oko 3.600 stambenih jedinica.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lazarevo 1 Igor Vidović kaže da je bilo predviđeno da barake posluže privremeno, ali...
"Priča o barakama je uvijek interesantna, jer su one napravljene kao privremeni smještaj na 20 godina. Međutim, onda je došao rat i teška situacija nakon toga", objašnjava Vidović za Mondo.
Novi uslovi vremenom su na dnevni red postavili pitanje rješavanja statusa imovine u kojoj stanovnici baraka žive.
"Do značajnijih promjena je došlo u vrijeme gradonačelnika Dragoljuba Davidovića kada su građani postali vlasnici tih stanova, međutim, zemljište ispod i oko barake su bile u vlasništvu opštine", rekao je Vidović.
Rok trajanja im istekao još prije 20 godina, a u postupku privatizacije stanova otkupili su ih stanari, ali nisu bili u prilici da na tom mjestu gradi kuće ili druge objekte zbog toga što su zemljišnim knjigama mogli da se upišu samo kao vlasnici zemljišta ispod baraka, ali ne i okućnice.
Porasla cijena na tržištu
Ovaj problem je riješen 2019. godine kada je gradska vlast odustala od vlasništva nad tim zemljišnim česticama u Lazarevu.
"Ljudi su tada došli u posjed zemljišta vrijednosti od 10.000 do 50 000 maraka. Tada se mnogo povećala i vrijednost stambenih objekata (baraka), te su postale konkuretne na tržištu. Zanimljivo je i da su barake nakon poplava 2014. godine uz pomoć isplaćenu nakon procjene štete, umnogome renovirane. Njihova cijena sada vrtoglavo raste, pa se po kvadratu penje i do 2.000 KM", pojasnio je Vidović i naglasio da stanovnici baraka još uvijek mogu Gradskoj upravi dostaviti svoje prijedloge u vezi Regulacionog plana za ovaj dio grada.
U mjesnoj zajednici Centar 1 na prostoru poznatom kao Paskolina ciglana nalazi se kompleks baraka u kojima, za razliku od onih u Lazarevu, niko ne živi.
Barake su takođe podignute u godini nakon zemljotresa kako bi poslužile privremeno. U decenijama koje su uslijedile u njima je smješteno niz preduzeća, zavoda, ustanova i institucija, a uz par oronulih i starih izuzetaka, tako je i danas.
"Te barake 'žive' i dan danas. Još se ne zna ništa šta će i kako s njima biti. Tu su i dalje auto škole, biroi, razna udruženja", rekao je Uroš Stanivuković iz preduzeća "SBL Invest", koje iznajmljuje prostor u jednoj od baraka na Paskolinoj ciglani, a nastalo je od nekadašnjeg "Malpreha".
Kaže da klijenti često iznajmljuju prostor za sjedište firmi, a da i pored dotrajalosti objekata sve funkcioniše normalno.
"Sve instalacije se redovno pregledaju i vrše se porebni atesti. Kontrolišu se hidranti i sve ostalo. Naša baraka sada je popunjena u manjem kapacitetu, ima 10-15 zakupaca", objasnio je Stanivuković za Mondo.
Poznato je da je prostor Paskoline ciglane predmet pravnog spora. Prije Drugog svjetskog rata pripadao je porodici Paskolo, a 1947. je nacionalizovan, a porodica je trebalo da bude obeštećena na osnovu sporazuma o naknadi za izuzeto zemljište iz 1969. godine, kojim je zemljište pripalo opštini.
Jedan od nasljednika u porodici Paskolo vodi spor sa Gradom, a Osnovni sud u Banjaluci prošle godine je presudio u korist Grada i djelimičnim rješenjem RUGIP-a upisao kao vlasnika parcela. Sada se čeka rješenje Okružnog suda u Banjaluci.
U međuvremenu, na ivicama parcele nikli su stambeni blokovi, na dijelu zemljišta izgrađene su reprezentativne zgrade - Centralne banke BiH i Ustavnog suda Republike Srpske.
(Mondo)
