Tokom rekonstrukcije dionice magistralnog puta Gradiška - Nova Topola - Klašnice, ispod slojeva asfalta pojavila se kaldrma koja je postojala sve do druge polovine sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Iako nema preciznih informacija o tome od kada tačno pomenuta kaldrma datira, dostupni podaci govore da je 1938. i 1939. godine izgrađena cesta od Banjaluke do Laktaša, koja po nekim izvorima predstavlja prvi asfaltirani put u Bosni i Hercegovini. Po svjedočenju mještana, stara kaldrmska trasa do Gradiške bila je u upotrebi sve do kraja 70-ih godina 20. vijeka.
Mnogi stanovnici Lijevča se sjećaju da je na navedenoj dionici postojala kaldrma sve do kraja 1975. godine nakon čega je presvučena asfaltom.
Srđan Pucar, autor fotografija "isplivalog" starog puta na dionici od Maglajana do Mahovljana, za Mondo kaže da je od najranijih godina slušao o kaldrmi kojom je nekada bio popločan put Gradiška - Banjaluka.
Te priče su, tvrdi, obično ispunjene brojnim anegdotama o ljudima koji su pješke ili u najboljem slučaju biciklom išli iz jednog u drugi grad.
"Večeras sam svjedočio čudnoj svjetlosti koja se odbijala upravo na toj kaldrmi i ovom malom dijelu prošlosti koja je predviđena da zauvijek nestane. Morao sam se zaustaviti i zabilježiti kaldrmu koje odavno nema. Odlazeći sa tog mjesta razmišljao sam o fascinantnoj činjenici da se svi slojevi savremenog puta skidaju, ali kaldrma opstaje i ostaje i ispod nje je i dalje čvrsta podloga. Za svaku kaldrmu sam emotivno vezan, a ovo parče koje sam večeras vidio vraća brojna sjećanja na sve životne kaldrme", rekao je Pucar, inače prosvjetni radnik i pjesnik.
Rekonstrukcija ovog magistralnog puta na dionici dugoj 33 kilometra počela je u septembru. Radove izvodi preduzeće "Niskogradnja" iz Laktaša, a cijeli projekat vrijedan je 27 miliona KM.
Put od Banjaluke do Gradiške i u bivšoj Jugoslaviji je bio jedan od najfrekventinijih putnih pravaca.
Područje Lijevča kroz cijelu istoriju je imalo povoljan saobraćajni položaj, počevši od doba Rimljana, kada je ovuda prolazio tzv. Put soli koji je povezivao Jadran sa Panonijom, tačnije tadašnju Salonu (Solin kod Splita) sa Servicijumom (Gradiška).
Na ovom dijelu puta bile su vojne stanice Castra (područje Banjaluke), Ad Ladios (kod Trna) i Ad Fines (kod Laktaša). Nađeni su ostaci ciglana, dijelovi hramova, miljokazi, sarkofazi, velike količine rimskog novca.
(Mondo)
