U Republici Srpskoj je na obalama rijeka, prema procjenama, izgrađeno oko 5.000 bespravnih objekata. Nadležni planiraju naplatu naknada za riječni pojas, ali stručnjaci upozoravaju da bez jasne zakonske regulative i kontrole to neće spriječiti dalju bespravnu gradnju.
Obale rijeka u Republici Srpskoj sve češće su mjesto gradnje vikendica, a broj nelegalno izgrađenih objekata u ovom području doseže i do 5.000, pokazuju nedavni podaci "Voda Srpske". Zbog toga nadležni najavljuju uvođenje naknada za korištenje riječnog pojasa, ali stručnjaci upozoravaju da naplata sama po sebi neće zaustaviti bespravnu gradnju.
Direktor „Voda Srpske“ Miroslav Milovanović rekao je za ATV da je zakonsko rješenje uklanjanje svih objekata koji se nalaze u vodoplavnom području, ali da bi to izazvalo društveno-politički problem. Kao privremeno rješenje, predložena je naplata naknada za korištenje riječnog pojasa, koja bi išla u poseban fond za izgradnju objekata namijenjenih odbrani od poplava.
"Cijeli Balkan, uključujući i susjednu Hrvatsku, suočava se sa sličnim problemom. Naša intencija je da povećamo budžet vodoprivrede naplatom naknada od vlasnika ovih objekata", rekao je nedavno Milan Gavrić, pomoćnik ministra u sektoru vodoprivrede.
Većina ovih objekata su luksuzne vikendice, izgrađene uz samu obalu, koje ne služe zaštiti od poplava. „Vode Srpske“ ističu da će se naplata vršiti proporcionalno upotrebi prostora.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovaj sistem ne rješava ključni problem. Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu kaže za MONDO da je zakonski okvir nedovoljno jasan.
"Bespravno sagrađeni objekti djelomično su legalizovani Zakonom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata u RS. Svi objekti izgrađeni do 1991. godine automatski se smatraju legalnim, dok objekti do 31. decembra 2013. prolaze strožije procedure legalizacije. Međutim, zakon ne predviđa posebne uslove za objekte na obalama rijeka", kaže Mazalica.
Ona dodaje da Zakon o vodama RS praktično ne predviđa kazne niti jasne zabrane za gradnju na priobalju, osim u vodoplavnim zonama, i da se opšte zabrane često različito tumače.
"Gradnjom i betoniranjem obala, kao i izgradnjom šetališta, poput onog u Banjoj Luci, umanjuje se prirodna zaštitna uloga obale i zemljišta od štetnih uticaja voda. Sjetimo se poplava u RS 2014. kada smo svjedočili destrukciji koju je izazvala snaga nesputanih i ubrzanih rijeka. Daljom gradnjom, a izostankom uklanjanja ovakvih objekata, pojačava se ovaj efekat, posebno uz sve izraženije klimatske promjene. Ovakav disbalans u raspodjeli količine i lokacija gdje se padavine izručuju na zemlju postaje sve veći. Pored problema “gušenja” obale i ubrzavanja vode tokom većih padavina, problem su i otpadne vode koje ovi objekti ispuštaju u rijeke. Ako nemaju sve dozvole, vrlo vjerovatno nisu priključeni na kanalizacione sisteme ili nemaju septičke jame Pored toga, mnogi objekti nisu priključeni na kanalizaciju, pa otpadne vode završavaju u rijekama", ističe Mazalica.
Prema njenim riječima, naplata naknada od vlasnika objekata može donijeti prihod, ali ne predstavlja trajno rješenje i neće zaustaviti dalju bespravnu gradnju.
Odgovornost, dodaje, leži i na lokalnim zajednicama, inspekcijama i nadležnim ministarstvima, koja moraju preduzeti mjere za zaštitu priobalja i površinskih voda.
