Širom svijeta pravoslavni vjernici danas obavljaju posljednje pripreme kako bi sutra dočekali svoj najradosniji praznik - Božić.
Badnji dan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.
Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se razlikuju u nekim elementima, a u mnogim krajevima se dosta običaja naprosto izgubilo.
I na ulicama Sarajeva se mogu vidjeti prodavači badnjaka, ali i građani koji ga kupuju i nose
kućama, jer kako kažu, badnjak im donosi veselje i radost u kuću.
Jovanu Maradulčić bila je u Sabornoj crkvi u Sarajevu. Došla je na liturgiju, ali i da kupi badnjak.
"Božić me veže za porodicu. Badnjak se veže za toplinu doma, vjeru", kazala je Maradulčić.
Govoreći o božićnim pripremama Maradulčić kaže da danas pripremaju pasulj u rerni i ribu jer je posni dan.
"Uveče se pali badnjak, ali i ne mora. Sutra se pravi česnica. Pali se svijeća. Ruča se u krugu porodice", kazala je Maradulčić.
Božić za nju znači porodično okupljanje, dakle, praznik koji zbližava članove porodice.
Paljenje badnjaka je središnji element simbolike rađanja novog sunca. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi Nove godine, a pregršti varnica bacane u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.
Prvi dan Božića obično se proslavlja u krugu najuže porodice, odlazi se u crkvu, dok su drugi i treći dan rezervisani za slavlje sa rodbinom, komšijama i prijateljima.
Za Božićni doručak obavezna je česnica ili božićna pogača. Negdje od kukuruznog, ponegdje od pšeničnog brašna, česnica se peče na Božićno jutro i to bi trebalo raditi na vatri od badnjaka. U nju se stavlja parče drena, pasulj, kukuruz, ranije dukat, a sada novčić i slično. Zatim je ukućani lome.