Bosna i Hercegovina je po količini pitke vode najbogatija zemlja u regionu, a u Evropi je među prvih deset. Ipak, uvoz flaširane vode je mnogo veći od izvoza.
Svijet je suočen sa najvećom do sada zabilježenom krizom snabdijevanja vodom, Ujedinjene nacije (UN) su upozorile na prognozu da će sredinom 21. vijeka čak sedam milijardi ljudi biti suočeno sa nedostatkom vode, jer broj stanovnika planete raste, a vodeni resursi su sve manji.
Zbog navedenih razloga pojedini nazivaju vodu plavim zlatom ili "naftom 21. vijeka", dok je slavni Platon tečnost od životnog značaja opisao kroz izreku: "Ono što je rijetko, skupo je. Voda kao najvažnija stvar na svijetu, naprotiv, nema cijenu".
Svake godine, 22. marta, obilježava se Svjetski dan voda koji podsjeća ljude o značaju pitke vode. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je zvanično počela da obilježava ovaj dan 22. marta 1993. godine. UN žele da utiču na svijest čovječanstva o značaju zaštite voda i ukažu na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta.
Iako spada u obnovljive izvore energije i na našim prostorima je ima dovoljno za sve potrebe, voda nije neograničena.
Jedan od osnovnih izazova savremenog društva jeste kako sačuvati vodu za stanovništvo i privredu kada je u pitanju hidroenergija.
"U Republici Srpskoj sve više su izraženi problemi poput neracionalnog korištenja vodenih tokova zbog izgradnje malih hidroelektrana. Pretjeranom sječom šuma ugrožavaju se izvorišta, nastaje naglo oticanje voda i na taj način nestaje dobar dio izvora koji bi vodom mogli da zadovolje potrebe stanovništva", rekao nam je Čedomir Crnogorac, profesor banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta.
Crnogorac smatra da kod nas nisu dovoljno iskorišteni hidroenergetski potencijali zbog "određenih otpora koji nisu baš potpuno jasni".
"Imamo izdašna vrela ali treba pratiti kvalitet i biohemijski sastav voda zbog fekalija koje se ispuštaju u rijeke. Kontrole su potrebne između ostalog i za područja koja su za vrijeme rata bomardovana osiromašenim uranijumom", istakao je banjalučki profesor.
Svjetski fond za zaštitu okoline (WWF) nedavno je saopštio da je Bosna i Hercegovina sa više od 9.200 kubnih metara vode po glavi stanovnika najbogatija zemlja pitkom vodom u regionu, a u Evropi je među prvih deset.
Prema ranijim podacima Svjetske banke, BiH je po vodenim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.
Uvoz veći od izvoza
U BiH je u prošloj godini uvezena flaširana voda u ukupnoj vrijednosti većoj od 131 milion maraka, što je za oko tri puta više od vrijednosti izvezene vode, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, potvrdio je za MONDO da je u istom periodu uvezeno prirodne ili umjetne mineralne i gazirane vode, bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila i aroma, u ukupnoj količini od 44.573 tona, čija je ukupna vrijednost 21.218.399 KM.
"U istom periodu uvezno je 112.037 tona mineralne i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sladilima ili aromama čija je vrijednost 112.407.809 maraka", kazao je Kovačević.
Prema njegovim riječima uvoznici su iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Češke i Crne Gore, dok se minerlane i ostale vode uvoze i iz Mađarske i Austrije, a izvozi se u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, SAD, Švedsku i Makedoniju.
"Najveći izvoznici su kompanije "Bony" Tuzla, "FD" Brčko, "Grudska pivovara" Grude, "Lombardija" Brčko, "Obala grupa" Čitluk, "Sarajevski kiseljak" Kiseljak, "Stanić Beverages" Kreševo, "Swisslion" Trebinje, "Tilea" Kiseljak i "VIK" Kladuša", pojasnio je Kovačević.
