Svaki četvrti stan ili kuća u Srpskoj zjape prazni, dok je za 30 odsto više stanova nego domaćinstava
Ovi nevjerovatni podaci su dobijeni na osnovu popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, a procjenjuje se da su šest godina poslije cifre još sumornije zbog velikog broja odlazaka i cijelih porodica u inostranstvu.
Prema rezultatima popisa u oktobru 2013. godine u Republici Srpskoj je bilo ukupno 584.261 stanova, od kojih je 154.261 prazno. Popisano je 408.825 domaćinstava.
Istovremeno, stanogradnja cvjeta, prije svega u Banjaluci, gdje se na svakom ćošku grade zgrade, a u kojoj je popisano gotovo 19.000 praznih stanova, piše Euroblic.
Zbog toga se nameće nekoliko pitanja: ko kupuje stanove i da li nam je sistem oporezivanja nekretnina adekvatan?
"Došao mi je jedan sugrađanin koji već duže vrijeme živi i radi u Švajcarskoj i u izgradnji zgrade je kupio sedam stanova. Čovjek ima pare i jednostavno hoće da ih uloži u nekretnine u Banjaluci. Ne znam kakve su mu dalje namjere", kaže za Euroblic jedan banjalučki investitor.
U agencijama za nekretnine kažu da već izvjesno vrijeme dosta stanova u banjaluci kupuju ljudi iz drugih sredina koji se bave nekim biznisom.
"Kupe stan u koji se i ne usele i nikom ne izdaju. Samo žele da imaju stan u Banjaluci", priča jedan agent.
Propisi u RS su definisali da je 50 kvadrata stambene jedinice neoporezovano, a da se sve preko toga plaća porez koji se određuje na osnovu tržišne vrijednosti stana i stope koju odredi lokalna zajednica.
Pojedini ekonomisti smatraju da porez na nepokretnosti treba mijenjati.
"Oni koji imaju više stanova trebalo bi da plaćaju porez na imovinu po većim stopama. Pritom, olakšice treba da postoje za one koji imaju jednu nekretninu za stanovanje", ističe ekonomista Mladen Ivanić.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Marko Đogo saglasan je sa prijedlogom Ivanića, ali ističe da se mora razmišljati i o tome kako podstaći ljude da iskoriste nekretnine koje su zapuštene iz raznih razloga.
"Hrvatska je slično uradila prije nekoliko godina. Oslobodili su plaćanja poreza na stan u kome se živi i djelimično na vikendice, dok su svaku sljedeću nekretninu vlasniku oporezovali po višim stopama", navodi Đogo.
Međutim, Hrvati su, kako kaže, iskoristili turizam, pa su se tako tamošnji vlasnici zapuštenih nekretnina angažovali i stavili u funkciju stanove i kuće odkojih sada imaju odličnu zaradu.
"To je sada i pitanje za predstavnike naše vlasti. Trebalo bi da razmišljaju zašto kod nas na svakom ćošku imamo toliko zapuštenih kuća i kako podstaći ljude da od nekretnina budu bogatiji, a ne siromašniji, tako što će im se uvesti veći porez", obrazlaže Đogo.