Ambasador SAD u BiH Erik Nelson smatra da u BiH nisu adekvatni zakoni o javnoj nabavci, što se posebno pokazalo tokom pandemije virusa korona i nabavke vakcina, zbog čega ih je potrebno unaprijediti.
"S jedne strane, postoje navodi o ozbiljnoj korupciji koja, nažalost, košta i života u borbi protiv pandemije. Čak i činjenica da ta nabavka ne može ići transparentno je indikator da treba unaprijediti Zakon o javnim nabavkama. Troši se preveliki novac i prouzrokuje odgađanje koje može da izazove gubitak života", izjavio je Nelson za "Dnevni avaz".
Govoreći o ulozi visokog predstavnika u BiH, Nelson ističe da SAD podržavaju OHR i njegovu sposobnost da ispuni svoj mandat, a to je potpuno sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On je rekao da BiH još nije zadovoljila kriterijume da bi se završila međunarodna supervizija, a to je da se ispuni pet ciljeva i dva uslova koje je definisao Savjet za sprovođenje mira 2008. godine.
"Napredak u vezi sa tom agendom do sada je bio razočaravajući, ne zato što nije djelovao visoki predstavnik, nego smo očekivali odgovornost na lokalnom nivou za taj napredak, ali nje nije bilo puno", ističe Nelson.
On je rekao da SAD smatraju da je ovo godina kada treba rješavati ozbiljne reforme i sprovoditi ih, dodajući da je ključna poruka u pismu članovima Predsjedništva BiH američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da se uz razgovor i konsenzus ide u postepenu promjenu Ustava.
"Fokus je na sprovođenju ograničenih, ali značajnih izbornih, ustavnih, ekonomskih i reformi u oblasti vladavine zakona da bi se osiguralo da se prava građana u izbornom procesu štite, da se unaprijedi integritet pravosuđa, smanji mogućnost za korupciju, poboljša ekonomski oporavak i da se počne vraćati povjerenje među građanima", naveo je Nelson.
On ističe da je to dug spisak, ali u tome vide stvarne mogućnosti za napredak BiH u ovoj godini ukoliko se politički lideri ozbiljno angažuju kroz dijalog, izraze spremnost da postignu neophodne kompromise da se pomogne BiH da napreduje za dobrobit svih njenih građana.
Na pitanje kako i kada BiH može do eventualnog članstva u NATO, Nelson ističe da je BiH suverena zemlja i od brzine kojom se kreće na tom putu odlučuje ona sama, te nijedna druga zemlja ne može reći šta treba da bude njen cilj.
On ističe da BiH donosi odluke o priključenju NATO-u, što će zahtijevati konsenzus među liderima zemlje.
"Trebaju nam lideri koji vide, uviđaju vrijednosti ove vrste partnerstva i koji su spremni nadograđivati se na to, te proizvoditi bolje rezultate za građane. Znamo da ne želimo člana koji baš i ne želi da bude član", istakao je Nelson.
Mondo, Srna
