Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se učesnicima 9. globalnog Baku forumu u glavnom gradu Azerbejdžana.
Džaferović je u govoru uporedio Kavkaz i Balkan kao mjesta na kojima se dodiruju različiti svjetovi i koja su često bila poprišta sukoba, ali istovremeno i susreta civilizacija i kultura zbog čega su upravo tu kreirane nove paradigme.
"Bosna i Hercegovina je jedna takva paradigma. Moja država ne spada u red velikih svjetskih država, ali je izuzetno značajna država, čak i u globalnim okvirima, upravo po svojoj paradigmi. Već vijekovima u Bosni i Hercegovini žive zajednice koje pripadaju različitim kulturno-civilizacijskim krugovima: islamskom, rimokatoličkom i pravoslavnom, jevrejskom, itd. Kroz svoju istoriju Bosna i Hercegovina se izgrađivala kao zajednica različitosti, razvijajući posebne društvene prakse i institute, kakvi su bili nepoznati monoetničkim društvima. Poznavanje i poštovanje tuđih vjerskih i tradicijskih običaja, zatim kulturni sinkretizam i druge prakse, postale su vremenom sastavni dio bosanskohercegovačkog identiteta kojim se ljudi u BiH ponose", kaže Džaferović.
Džaferović je poručio da se zadnjih nekoliko decenija, kroz globalizaciju, velike ekonomske migracije i druge procese, desilo nešto neočekivano: multietničnost, koja se mnogima činila kao devijacija specifična za Bosnu i Hercegovinu i Balkan, postala je karakteristika razvijenih modernih društava i sada je sasvim normalno da u jednom društvu žive ljudi svih rasa i brojnih kultura.
"Cijeli svijet je postao raskršće. Više nije pitanje – da li naša društva mogu i trebaju biti multietnična, jer ona to već jesu. Jedino je pitanje kako organizovati život u njima, u korist svih njihovih članova. Isto što važi za društva u svijetu, važi i za svijet u cjelini, kao globalno društvo", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Zatim se osvrnuo na značaj misije Ujedinjenih nacija da osigura međunarodni mir, uz dijalog, toleranciju i pluralističku svijest, ali je konstatovao da multilateralne institucije poput UN ne mogu odgovoriti izazovima epohe, a taj proces je, tvrdi Džaferović, započeo tokom rata u Bosni i Hercegovini.
"Ono što ne trebamo zaboraviti jeste da ovaj proces nije započeo sada. Najveći krah, nakon Drugog svjetskog rata, Ujedinjene nacije su doživjele upravo u Bosni i Hercegovini, u periodu od 1992. do 1995. godine. Prvi put od osnivanja UN-a, na evropskom tlu je pokrenut rat čiji je cilj bio nasilno otimanje dijela teritorije Bosne i Hercegovine i istrebljenje bošnjačkog naroda, kao zajednice koja je trebala biti zaštićena Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Na samom početku rata, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nametnuo je nepravedni embargo na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovinu, čime nas je spriječio da ostvarimo svoje pravo na samoodbranu propisano Poveljom Ujedinjenih nacija. Istovremeno, Ujedinjene nacije nisu stale u zaštitu Bosne i Hercegovine, svoje punopravne članice, koja je bila izložena brutalnoj agresiji iz susjedstva", rekao je između ostalog Džaferović.
Nastavio je u istom tonu, ponavljajući da su "u BiH masovni zločini i genocid vršeni u prisustvu UN i UNPROFOR-a" i da je tako trajno narušen kredibilitet ovih institucija.
"Najveći poraz Ujedinjenih nacija danas vidim u tome što više niko od njih ni ne očekuje da zaustave agresiju na Ukrajinu i zločine protiv civilnog stanovništva. Usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o osudi agresije u Ukrajini je značajan akt, ali ako su njome iscrpljene mogućnosti UN-a, onda nema nikakve sumnje da se sistem mora refomisati", rekao je i pozvao na reformu sistema UN, a na kraju je pohvalio OHR i instituciju visokog predstavnika u BiH jer su sankcionisali pojedine poteze koje je preduzela Republika Srpska.