Stručnjak za međunarodne odnose Lučijano Kaluža rekao je da u Ministarstvu inostranih poslova u Savjetu ministara djeluje vaninstitucionalna parastruktura koja ne radi u interesu institucija BiH, već određenih centara moći.
Galuža kaže da ovo potvrđuje i situacija u vezi sa dopisima srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i generalnog sekretara UN Antonija Guteresa.
Kaluža je istakao da obrazloženja nadležnih iz Ministarstva i Misije BiH pri UN o nedostavljanju pisma Cvijanovićeve u UN nisu tačna, kao i da je skandalozno to da srpski član Predsjedništva BiH pismo, koje treba da dobije, čita u medijima sa upitnim prevodom.
"Zamislite da misije Francuske ili SAD u UN zaprime dopis i puste ga u medije prije nego zaprimi predsjednik države, to bi bio veliki skandal i kolika bi odgovornost bila šefa te misije i provela bi se detaljna istraga", rekao je Kaluža za ATV.
On je istakao da ne vjeruje da će odgovorni za ovu situaciju snositi bilo kakve posljedice, već da se samo pokazuje neželja političke strukture iz Sarajeva da se urede institucije koje bi svima odgovarale, odnosno demokratski i da pružaju usluge za šta su formirane.
Kaluža je podsjetio da je Predsjedništvo BiH nadležno za sprovođenje spoljne politike, da svaki član Predsjedništva može pojedinačno da komunicira sa drugim šefovima država ili organizacija, ali da se u konkretnom slučaju pokušala izvršiti opstrukcija komunikacije srpskog čalna Predsjedništva na način da nije dostavljen dopis koji je uputila u UN, što razotkriva mrežu te parastrukture.
On je pojasnio da se takvi dopisi šalju u Ministarstvo spoljnih poslova gdje se bez analiziranja sadržaja diplomatskom poštom šalju prema primaocu, te da je Kabinet srpskog člana Predsjedništva mudro poslao isti dopis i u Misiju BiH pri UN i u UN direktno.
"Jedini dopis koji je stigao u UN jeste ovaj koji su direktno poslali. Ministarstvo nije uputilo dopis pod obrazloženjem da to nije praksa, a ni Misija jer kažu da nisu imali saglasnost Ministarstva, iako im ta saglasnost ne treba", rekao je Kaluža, koji je i bivši generalni konzul BiH u Frankfurtu.
On je istakao da obrazloženje da to nije praksa nije tačno, jer Ministarstvo uredno prosljeđuje dopise ostalih članova Predsjedništva BiH, što pokazuje da postoji opstrukcija u ovom slučaju.
"Ovo me navodi na jednu činjenicu - ili ministar (Elmedin Konaković) nije upoznat sa činjenicom da je to praksa ili je upoznat sa činjenicom, ali želi da opstruiše slanje pisma. Želim da vjerujem da je prva varijanta u pitanju, ali ako je upoznat onda nastavlja istim stopama kao i prethodni ministar (Bisera Turković), što je jako loše", naglasio je Kaluža.
On smatra da će biti nastavljeni problemi na relaciji Ministartsvo inostranih poslova - Predsjedništvo BiH, ali i Predsjedništvo BiH - određeni ambasadori zbog imenovanja pojedinih kadrova, odnosno ponovo će se nastaviti ista praksa pojedinačnog zastupanja interesa.
"Stalno se govori da Republika Srpska ne radi u interesu institucija, a diplomate iz Srpske jasno se pridržavaju svih pravila i procedura koje su donesene unutar Predsjedništva ili Savjeta ministara. Samo imenovane diplomate iz Federacije BiH postupaju protivno zajedničkim interesima", tvrdi Kaluža.
On je pozdravio djelovanje Cvijanovićeve, koje je ocijenio kao proaktivno u diplomatskim odnosima, navodeći da Srpska ima jednu vrstu inicijative u međunarodnoj komunikaciji i uspijeva se prezentovati realna slika u BiH.
"U odnosu na ostale kabinete pokazuje se da Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH zaista poštuje i Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH i sve principe na osnovu kojih postoje i funkcionišu institucije BiH", rekao je Kaluža.
On smatra da je upravo dopis Cvijanovićeve Guteresu veoma važan za sve u BiH da bi se utvrdilo činjenično stanje Kristijana Šmita i način na koji on boravi u BiH.
(SRNA)