O Dodiku, NATO-u i rudnicima - Olav Rajnertsen, ambasador Norveške u BiH: "Poštujemo stav RS o vojnoj neutralnosti"

U intervjuu za Mondo ambasador Kraljevine Norveške u BiH Olav Rejnertsen odgovorio je na pitanja o čemu razgovara sa predsjednikom Republike Srpske, šta misli o evroatlantskim integracijama BiH i da li je vršio pritisak na ekološke aktiviste zbog geoloških istraživanja.

Ambasador Norveške Olav Rajnertsen nije iz grupe onih koji se nameću otvorenim miješanjem u politiku demokratski izabranih predstavnika u drugoj državi, ali krajem prošle godine nakratko se našao na radaru interesovanja javnosti. Prvo je procurilo - o čemu je Mondo pisao, a ambasada Norveške regovala i demantovala - da je Rajnertsen sugerisao pojedinim ekološkim aktivistima kako se treba postaviti prema temi geoloških istraživanja i rudnika kritičnih sirovina u BiH.

U Federaciji BiH Rajnertsen i ambasada bili su prinuđeni da reaguju na tvrdnje kako je ambasador ministru odbrane u Savjetu ministara BiH Zukanu Helezu navodno rekao da u zamišljenom slučaju otcjepljenja Srpske od BiH, reakcija NATO-a ne bi bila baš onakva kakva se očekuje.

U intervjuu za Mondo, ambasador je odgovorio na pitanja o čemu razgovara sa predsjednikom RS, šta misli o evropskom putu BiH i evoatlantskim integracijama, te koliko sredstava vlada iz Osla donira organizacijama u BiH.

Od početka tekuće godine za kratko vrijeme dva puta ste se sastali sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a ako računamo vrijeme od oktobra 2023. godine onda su u pitanju tri susreta. Možete li pojasniti šta je razlog ovako učestale diplomatske aktivnosti u Banjaluci i otkrijte nam bar jednu stvar u kojoj se slažete sa predsjednikom Srpske i jednu gdje se oštro suprotstavljate?

U opisu mog posla su bliski kontakti sa lokalnim političarima. Cilj Norveške je da intenzivira saradnju sa svim predstavnicima vlasti u BiH. Razgovaram, jednako učestalo, i sa predstavnicima opozicije u Republici Srpskoj. Neki sagovornici nakon sastanka objave saopštenje za medije, neki ne. Ambasada to rijetko radi.

Sa Miloradom Dodikom vodim otvorene razgovore, o budućnosti BiH, ekonomskoj i političkoj situaciji. Norveška je u potpunosti predana teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. U BiH postoji konsenzus, te značajna podrška građana, pristupanju Evropskoj uniji, te mi se čini da se predsjednik Republike Srpske i ja slažemo u tome da se trebaju intenzivirati procesi koji će omogućiti skoro otvaranje pregovora.

Izvor: Iks/Milorad Dodik

Milorad Dodik i ja imamo različite stavove kada je u pitanju članstvo u NATO-u. Međutim, Norveška poštuje stav predstavnika Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. U isto vrijeme, Norveška je kontakt Ambasada za NATO u BiH, jer vjerujemo u NATO i u BiH. Članstvo u NATO-u donijelo je stabilnost, te ekonomski rast i prosperitet Norvežanima. Bilo bi licemjerno da ne propagiram saradnju sa NATO-om, kada sam sasvim siguran da bi ona bila od koristi BiH i njenim građanima. U diplomatiji ne bi trebalo biti oštrih razgovora, niti suprotstavljanja. Norveška je ravnopravan partner BiH i naši bilateralni odnosi zasnovani su na uzajamnom poštovanju. U 28 godina postojanja naše diplomatske misije u BiH, nikada nismo vašim političarima držali pridike niti im postavljali uslove. U tom smjeru će se i nastaviti naš odnos.

Postoje zemlje koje su članice NATO-a, a nisu Evropske unije, a postoje i suprotni slučajevi. Može li BiH biti članica EU, a da ne bude u NATO-u?

Članice EU ali ne i NATO-a su Austrija i Irska. Finska je nedavno pristupila NATO-u, a Švedska će to učiniti uskoro. NATO nema namjeru da neku državu iz programa Partnerstva za mir uslovljava niti tjera da ide putem koji nije sama izabrala. To je oduvijek i stav Norveške. Mislim da se svi slažemo da postoje uslovi za jačanje saradnje sa NATO-om i da na tome možemo da radimo.

Što se tiče EU puta BiH, nadamo se da će razgovori vladajuće koalicije na državnom nivou uroditi plodom te da će se ispuniti uslovi potrebni za otvaranje pregovora. Još nekoliko je sedmica do sastanka Evropskog vijeća kada će se odlučivati o tom pitanju. Potrebno je da se ostave neke manje razlike po strani, zarad potencijala za poboljšanjem životnog standarda građana BiH. Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa oko milijardu evra pomoći BiH, te bi zaista bilo šteta da se ta sredstva ne iskoriste za ubrzavanje reformi.

Rekli ste jednom da je Norveška nepristrasna i da nema skrivene agendne prema BiH. Šta su skrivene agende i koje zapadne zemlje ih imaju prema BiH?

Tom izjavom nisam implicirao da neka zemlja ima skrivenu agendu prema BiH.

Od uspostave bilateralnih odnosa Norveška je jedan od najznačajnijih donatora nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini. Možete li dati okvirnu (ili tačnu) cifru koliko finansijskih sredstava Norveška donira i za koje projekte?

Od uspostavljanja naših bilateralnih odnosa, Norveška je pružila podršku mnogim organizacijama koje doprinose tome da se čuje glas građana. Teško je dati tačnu brojku, ali možemo reći da je to otprilike tri milijarde norveških kruna (više od pola milijarde KM; prim. aut) od 1997. godine. Takođe smo značajan donator u oblasti vladavine prava, dali smo veliki doprinos u operacijama deminiranja što i dalje radimo; bili smo među prvima koji su dali pomoć nakon što su razarajuće poplave pogodile BiH 2014. godine.

Trenutno, norveška podrška civilnom društvu ide preko Centra za promociju civilnog društva koji implementira program SMART BALKANS. Time trenutno podržavamo pedesetak organizacija civilnog društva u BiH.

Predstavnici pojedinih organizacija iz civilnog sektora indirektno su vas optužili da vršite pritisak na njih jer se protive istraživanju kritičnih sirovina i otvaranju eventualnih rudnika u BiH. Da li su vođeni razgovori takvog tipa?

Apsolutno je netačno da vršim pritisak na predstavnike civilnog sektora. Vjerujemo da nezavisne i odgovorne nevladine organizacije trebaju igrati ključnu ulogu u društvu, uključujući one koje se bave zaštitom životne sredine. Ne miješamo se u aktivnosti bilo koje organizacije, bez obzira na to primaju li sredstva od norveške vlade ili ne.

Norveška mnogo investira u obnovljive izvore energije, a u BiH je najveći investitor u ovaj sektor ako se ne varam. Međutim, za mnoge komponente u proizvodnji čiste energije potrebne su sirovine koje se dobijaju rudarеnjem (prljavom tehnologijom, uslovno rečeno). Da li zbog toga podržavate projekte poput onog u Varešu i na koji način smatrate da se može riješiti ovaj problem nabavke potrebnih materijala kojima za sada Evropa oskudijeva?

U posljednjih četvrt vijeka pokazali smo svoju predanost BiH putem projekata pomoći. Međutim, važno je jačati i ekonomsku saradnju i trgovinsku razmjenu između naše dvije zemlje.

U decembru 2020. godine, osnovana je NBBA, Poslovna asocijacija Norveške i BiH, zahvaljujući kojoj su uspješno implementirane investicije i projekti u energetskom sektoru. Norveške kompanije vide BiH kao potencijal za buduće aktivnosti i širenje tržišta. Na primjer, zahvaljujući NBBA, solarna elektrana snage 45MWp otvorena je u Drinovcima pored Gruda, a izvođač i investitor je norveška kompanija Greenstat u saradnji sa lokalnim partnerom. Nadamo se da je pred nama još mnogo takvih projekata.

Norveška značajno investira u obnovljive izvore energije. To je odraz naše predanosti borbi protiv klimatskih promjena i njegovanju održivog razvoja. Iako je tačno da se neke komponente proizvodnje čiste energije oslanjaju na sirovine dobijene iz rudnika, važno je prepoznati napore koji se čine na ublažavanju lošeg uticaja tih procesa na okolinu. Norveška ima stroga pravila za zaštitu okoline koja moraju poštovati energetski projekti kako bi se osiguralo njihovo pridržavanje najviših standarda zaštite čovjekove okoline. Projekti moraju proći detaljnu procjenu uticaja na okolinu kako bi se identifikovale potencijalne opasnosti i razvile ublažavajuće mjere za smanjenje štete po ekosisteme i zajednice.

Osim toga, za rješavanje pitanja nabavke sirovina, Norveška investira u tehnološke inovacije kako bi razvijala čistije i efikasnije metode proizvodnje energije, kao što su priobalni vjetroparkovi sa minimalnim uticajem na morski ekosistem.

Izvor: FOTO: Ambasada Norveške i Švedske u Sarajevu

Norveška ni na koji način nije uključena u projekat u Varešu. Od ključne važnosti je da takve aktivnosti budu u skladu sa strogim pravilima za zaštitu okoline i da se tokom takvih operacija koriste održive prakse. Zaista vjerujem da će oni to uspjeti. "Adriatic Metals" investira mnogo u sredstva za održavanje međunarodnih standarda u ovom sektoru.

Vaša zemlja poznata je po tome što ima bogata izvorišta ključnih resursa poput nafte čija eksploatacija je djelimično omogućila društveno bogatstvo, razvoj tehnologije i prelazak na obnovljive izvore. Šta da rade zemlje koje nemaju naftu?

Iako je nafta istorijski značajno doprinijela norveškoj ekonomiji, te je osigurana značajna dobit izvozom nafte i gasa, zemlja je diverzifikovala svoju ekonomsku bazu i razvila druge sektore koji doprinose uspjehu. Mi zapravo sada stavljamo akcenat na investiranje u obnovljivu energiju, energiju sunca i vjetra, imamo razvijeno ribarstvo, pomorsku industriju i brodogradnju, te prepoznajemo značaj tehnologije i inovacija.

Iz vašeg višegodišnjeg iskustva kako biste ocijenili BiH? Da li je zemlja bezbjedna, uspješna ili neuspješna?

Moja supruga i ja proveli smo gotovo četiri godine u BiH. Osjećamo se veoma bezbjedno i dobrodošlo. Siguran sam da će tako i ostati. Ne smatram da je imamo sigurnosne prijetnje u BiH.

Kao prijatelj BiH, volio bih da vidim veću predanost reformama. Ja ne vidim da većina vaših političara stavlja fokus na pronalazak rješenja za izazove sa kojima se susreću vaši građani. Reforme su od velikog značaja, u sektoru obrazovanja, zdravstva, transporta, infrastrukture, vladavine prava... Smatram da je odlazak velikog broja mladih u zemlje Evropske unije veliki problem i da se mora pronaći način za zaustavljanje tog negativnog trenda.

Nadam se da će i programi za predstojeće izbore pokazati kreativnost i volju za poboljšanjem situacije na lokalnom nivou, te da se izborne kampanje neće koristiti za politikanstva i pods ticanje podjela od kojih niko nema koristi. Građani BiH to zaslužuju.

(MONDO/Ž.S.)