Ustavni sud BiH odbacio je zahtjev poslanika iz Republike Srpske i utvrdio da je Šmitov zakon, po kojem je osuđen Milorad Dodik, u skladu s Ustavom.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao je po zahtjevu 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit.
Najviša sudska instanca u državi zvanično je utvrdila da je sporno zakonsko rješenje, na osnovu kojeg je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen pred Sudom BiH, u potpunom skladu sa Ustavom BiH.
Poslanici iz parlamenta Srpske su Ustavnom sudu BiH podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH. Izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ubačen je osporeni član koji strogo inkriminiše neprimjenjivanje, neprovođenje i neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Pored toga, ovim članom se kažnjava bilo kakvo drugo nepoštovanje odluka Kancelarije visokog predstavnika, kao i sprječavanje ili ometanje njihove primjene i provođenja od strane službenih ili odgovornih lica na svim nivoima vlasti, uključujući institucije BiH, entitete, Brčko distrikt, kantone, gradove i opštine.
Praktično gledano, poslanici su tražili obaranje izmjena Krivičnog zakona na osnovu kojih je Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvorske kazne, uz prateću šestogodišnju zabranu obavljanja bilo kakve javne funkcije u zemlji i vođenja pravnih subjekata.
Obrazloženje suda
Ustavni sud BiH je nakon razmatranja u potpunosti odbacio navode iz apelacije poslanika Narodne skupštine Republike Srpske. Sudije su utvrdile da su osporeni članovi zakona u potpunom skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, ali i sa članom 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Najviša sudska instanca je pojasnila da su osporene zakonske odredbe javno dostupne, pravno određene i za svakoga predvidljive. Sud je zaključio da je propisana krivičnopravna zaštita u ovom slučaju usmjerena na legitimne pravne vrijednosti koje su direktno povezane sa očuvanjem opšte vladavine prava i stabilnim funkcionisanjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Ovom odlukom stavljena je tačka na ustavnopravnu raspravu o legitimnosti samog člana zakona.
