Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić na početku uvodnog izlaganja pred Haškim tribunalom odbacio je sve tačke optužnice uključujući genocid.
"Braniću svoj narod i njegov pravedni i sveti cilj. Imamo dobar slučaj i dobre dokaze", rekao je Karadžić na početku svoje odbrane i dodao da je srpsko pitanje u ratu u BiH bilo "pravedno i sveto".
"Ono što namjeravam da ovdje iznesem je sušta istina. Sve što su Srbi učinili tretirano je kao zločin", rekao je Karadžić, koji je optužen za genocid i zločine nad nesrbima tokom rata u BiH.On je dodao da je svaki sukob koji je nastao ka rezultat raspada bivše Jugoslavije tokom devedesetih bio prirodna posljedica borbe za teritorije Srba, Hrvata i muslimana.
Za uvodnu riječ odbrane Karadžić ima dva dana. Prvi put će suđenju prisustvovati branilac koga je Tribunal nametnuo Karadžiću, britanski advokat Ričard Harvi.Karadžić, koji se brani sam, ima, prema odluci sudskog vijeća, dva dana za izlaganje uvodne riječi, koliko je na početku suđenja 26. oktobra prošle godine za uvodne napomene imala i optužba.
Suđenje će, zatim, u srijedu, 3. marta, biti nastavljeno iskazom prvog svjedoka optužbe, pošto su sudije odbile Karadžićev zahtev za odlaganje do 17. juna.Haško tužilaštvo je saopštilo da će na početku postupka izvoditi dokaze o zločinima u Sarajevu, o čemu će iskaz prvi dati zaštićeni svjedok KDŽ-263. Drugi svedok biće Sulejman Crnčalo.
Uvodnoj riječi odbrane, u sudnici će prvi put prisustvovati i branilac koga je Tribunal nametnuo Karadžiću, britanski advokat Ričard Harvi.
Prema ranijoj odluci pretresnog vijeća, Harvi će zastupanje Karadžića preuzeti samo ukoliko optuženi odbije da učestvuje u postupku.Suđenje Karadžiću počelo je pred Haškim tribunalom 26. oktobra prošle godine, ali je on početak suđenja bojkotovao tvrdeći da mu sud nije dao dovoljno vremena da se pripremi.
Bivši predsjednik Republike Srpske je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam opština u BiH, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Vlasti Srbije uhapsile su ga u Beogradu u julu 2008. i izručile Tribunalu. Karadžić je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom odbio da se izjasni o krivici po tačkama optužnice, a sudija je, potom, u skladu s pravilima, u spis uveo da se optuženi ne osjeća krivim. (Srna)