Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je na današnjem sastanku sa komesarom za proširenje EU Oliverom Varheljijem dobijena potvrda opredijeljenosti da do ljeta 2021. godine BiH dobije kandidatski status u EU.
Na konferenciji za medije nakon sastanka kojem su prisustvovali i predsjednici vlada Republike Srpske Radovan Višković i Federacije BiH Fadil Novalić, Tegeltija je rekao da je Varhelji predstavio ekonomski investicioni plan za Balkan.
"Ono što je nama važno jeste da se razmišljanja o evropskom investicionom planu za zapadni Balkan poklapaju sa stavovima i razmišljanjima koje imaju vlasti u BiH, a to je dugoročni ekonomski oporavak i razvoj, regionalne ekonomske integracije, podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji, te forsiranje projekata koji imaju za regionalno povezivanje, odnosno imaju regionalni značaj", istakao je Tegeltija.
On je dodao da BiH u narednih nekoliko godina očekuje da obezbijedi makrofinansijsku podršku.
"Radi se o kreditnim sredstvima. Ali sa stanovišta rokova, cijene kredita i sigurnosti za taj novac, nama je važno da postignemo dogovor o tom aranžmanu“, dodao je Tegeltija.
Varhelji: Dolazim sa dobrim vijestima
Komesar EU za susjedstvo i pitanja proširenja Oliver Varhelji rekao je da dolazi sa dobrim vijestima u BiH, da je velika šansa pred cijelim regionom, te da bi BiH mogla dobiti status kandidata do ljeta.
"Novi saziv Evropske komisije djeluje s vrlo jasnom porukom - da je zapadni Balkan prioritet. Ovaj cijeli region je dio Evrope. Mi kontinuirano radimo na jačanju odnosa. Cijeli region je svakako dio Evrope i radimo na tome da bilo srednjoročno ili dugoročno postanete i formalno dio EU", rekao je Varhelji u Sarajevu.
On je istakao da je jedan od prvih koraka bila razrada nove metodologije proširenja, te naglasio da su otvoreni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
"U suštini, stvari koje smo obećali do sada smo ostvarili i nastavljamo da ostvarujemo. U narednom periodu radimo na ubrzanom oporavku od krize uzrokovane virusom korona, ali jednako tako ubrzano radimo i na smanjenju nejednakosti u stepenu razvoja između zemalja Balkana i EU", dodao je Varhelji.
Prema njegovim riječima, treći i konačni element iz nove revidirane strategije proširenja za zapadni Balkan jeste novi ekonomsko-investicioni plan.
Varhelji je rekao da su u okviru ekonomsko-investicionog programa izdvojena značajna sredstva od devet milijardi evra za grantove, a 20 miliona evra za garancije.
Komesar EU je istakao da su to sredstva u visini trećine ukupnog BDP-a zemalja zapadnog Balkana.
"Važno je da zajednički radimo i ulažemo napore na oporavku naših privreda. Jednako tako je važno da radimo na ubrzanju oporavka privreda regiona", rekao je Varhelji i dodao da je ekonomsko-investicioni plan značajna injekcija sredstvima.
Bosnia&Herzegovina: Was pleased to meet collegium of House of Representatives&House of People. Economic&Investment Plan will boost growth&jobs if#WesternBalkansworks together as one: regional cooperation&integration is key. To attract investments reforms also needed.pic.twitter.com/clOHkmvo9A
— Oliver Varhelyi (@OliverVarhelyi)October 9, 2020
On je naveo da određene računice pokazuju da bi se zahvaljujući ovoj finansijskoj injekciji mogao očekivati rast BDP-a od oko 3,6 odsto, a da ima i onih koji tvrde da bi ova računica mogla biti veća.
"Postoji mogućnost da su u tome u pravu", napomenuo je Varhelji.
Varhelji je pozdravio ideju "malog Šengena", istakavši da bi on značio mogućnost lakšeg prometa robe za cijeli region.
"Vi na području regiona bili bi ono što smo mi u EU", poručio je Varhelji.
Varhelji je poručio da se ogroman potencijal vidi i u regionalnoj saradnji.
"Stoga je ovaj ekonomsko-investicioni plan regionalan po svojoj prirodi, počev od izrade do učešća doprinosa i na kraju benefita", rekao je Varhelji.
On je dodao da se u kriznim vremenima vidjelo da je i te kako moguće da region zajednički radi i sarađuje, te da su u najtežim danima i trenucima bili uspostavljeni zeleni koridori koji su omogućili protok hitne pomoći i potrepština bez zadržavanja kamiona na granici.
"Time je obezbijeđena pomoć i podrška, a privreda održala živom", rekao je Varhelji.
Varhelji je istakao da se plan temelji na konceptu regionalnog ekonomskog područja, funkcionalnog "mini-Šengena".
"To je naziv na koji ćete često naići, a njegova osnovna ideja podrazumijeva slobodan protok robe, kapitala, ljudi i usluga, omogućujući cijelom regionu da bude funkcionalan ekonomski prostor i samim time atraktivniji za investitore", rekao je Varhelji.
Povezivanje glavnih gradova
On je dodao da je zajednički cilj da ovo područje i region bude atraktivniji za investitore, a da bi se to ostvarilo potrebno je unapređenje infrastrukture, povezivanje glavnih gradova zemalja regiona drumskim ili željezničkim saobraćajem.
"Da bi se ovaj investicioni plan i cijela ova zamisao pokazali uspješnim potrebno nam je da imamo bržu dinamiku sprovođenja reformi u BiH. Tu prije svega mislim na oblast vladavine prava", rekao je Varhelji.
On je napomenuo da je vladavina prava preduslov za dolazak bilo kog investitora.
"Moramo imati uspostavljenu snažnu i efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Mislim da su nam izazovi svima poznati", rekao je Varhelji i poručio da je suština brže sprovođenje reformi s ciljem uspješne realizacije ekonomsko-investicionog plana.
Varhelji je potvrdio da su u EU spremni za saradnju sa BiH i drugim zemljama regiona.
"Spremni smo za cjelovitu promjenu okruženja, ovog regionalnog pejzaža u narednih četiri-pet godina. To kažem jer je ekonomsko-investicioni plan u mogućnosti da donese konkretne i vidljive rezultate za sve ljude u regionu u narednih četiri-pet godina", poručio je Varhelji.