Komemoracija žrtvama u Jadovnom

Izaslanik predsjednika Hrvatske Vesna Pusić poručila je da današnja Hrvatska nije nasljednica Nezavisne Države Hrvatske, već da se temelji na antifašizmu, otporu ustašluku i svim vrstama kvazi-nacizma i saradnje sa fašističkim režimima.

"Hrvatska se temelji na borbi onih boraca koji su ovdje danas sa nama i to su naši korijeni", istakla je Pusićeva danas u obraćanju kod Šaranove jame u Jadovnu, gdje je služen parastos žrtvama ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana sjećanja na ovaj logor i sedam decenija od stradanja.

Pusićeva je podsjetila da Jadovno i nije bio logor, već stratište desetina hiljada ljudi sa kojeg se niko nije vratio, a najviše Srba, Jevreja i Hrvata.

Ona je navela da je bestijalnost zločina u Jadovnu podstakla tada narod Like na ustanak protiv fašizma, kao i italijanski fašistički režim da reokupira ovo područje.

"Ovdje smo da bi odali počast ubijenim žrtvama, a da su nas oni u stanju danas vidjeti mislim da bi prepoznali da smo kenuli drugim, novim putevima. I mi smo imali svoje ratove i ratna stradanja", rekla je Pusićeva i poručila da je Hrvatska danas na putu trajnog mira i da sa susjednim zemljama radi na uzajamnoj odgovornosti i poštovanju.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac izjavio je da je Jadovno najstrašniji logor smrti za vrijeme NDH i ustaškog režima.

"Ovdje smo da se prisjetimo žrtava ubijanja i zatvaranja, koja su bila sredstva tog režima u njegovoj politici genocida prema Srbima, Jevrejima, Romima i antifašistima Hrvatima", istakao je Pupovac.

Pupovac je izrazio zahvalnost Vladi Hrvatske na obnovi spomenika u Jadovnu, koji je srušen prije 20 godina u vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji.

"Spomenik je srušen u vrijeme kada se mislilo da se zatiranjem znamenja može zatirati i sjećanje i izbjeći odgovornost sjećanja", naglasio je Pupovac i dodao da je obnova ovog spomenika važna za suočavanje sa politikom onoga tipa države u kojoj vjerovanje u zajedničko društvo i život nije bilo moguće.

Kod Šaranove jame u Jadovnu u Hrvatskoj danas je služen parastos žrtvama ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana sjećanja na ovaj logor i sedam decenija od stradanja. Parastos je služio Njegovo preosveštenstvo vladika gornjokarlovački Gerasim, a kadiš (jevrejsku molitvu za mrtve) glavni rabin Hrvatske Lucijano Moše Prelević.

Draško Milinović, šef kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izjavio je danas Srni da ustaški logor u Jadovnu svjedoči o vremenu kada je biti Srbin, Jevrej ili neistomišljenik značilo biti monstruzno ubijen.

"Na žalost, u prošlosti nije bilo želje ni volje da se utvrdi tačan broj žrtava u ovom logoru. O tome se ćutalo i zato žrtve nisu nikada ni ekshumirane niti dostojanstveno sahranjene", naglasio je Milinović, koji je danas u ime predsjednika Dodika prisustvovao skupu u Jadovnu i položio vijenac na obnovljeni spomenik jadovničkim žrtvama.

On je naglasio da žrtve ustaškog logora obavezuju sve buduće generacije da im se poklanjaju i insistiraju na istini, jer zločini nikada ne zastarjevaju.

"To je moralna, ljudska i civilizacisjka obaveza svih nas. Zato se moramo potruditi da svi znaju šta se dešavalo na ovim prostorima u prošlosti, jer se istorija ne smije ni zaboraviti niti falsifikovati", poručio je Milinović.

Komemoraciji je prisustvovao i predsjednik Srbije Boris Tadić.

Tadić je rekao da je počastvovan što ima priliku da prvi put kao predsjednik Srbije oda počast žrtvama zločina, koji, kako je rekao, nikada niko ne smije da zaboravi.

"Na desetine hiljada ljudi ubijeno je ovde samo zato što su imali svoj identitet, ime, uvjerenje, vjeru. To nikada niko ne smije da zaboravi. Nedužne žrtve zaslužuju naše sjećanje, kako danas tako i svake sljedeće godine, kako ovde tako i na Pagu i u Jasenovcu", rekao je Tadić.

On je podsjetio da su političke ideje koje vode stradanjima oživljene i u novijoj istoriji.

"Svjestan sam tih stradanja, ali ne samo srpskog naroda, već i hrvatskog i ostalih naroda", naglasio je Tadić i dodao da je važno da se doprinese da se jednom za svagda tome stane na put.

On je rekao da zastupa politiku sjećanja koja Srbiju i i Hrvatsku neće sukobljavati i dijeliti, već će omogućiti da živimo u miru, toleranciji i osudi zločina, kao ljudi, jedni pored drugih.

"Da bismo tako živjeli, kao Francuzi i Nijemci danas, potreban je trajan mir i razumijevanje zajedničke istorije. Srbija i Hrvatska imaju posebnu odgovornost prema žrtvama i posebnu ulogu na evropskom prostoru. Imaju misiju da svima upute istu poruku", rekao je Tadić.

“Samo tako se od prostora Jugoistočne Evrope može stvoriti mjesto za sve identitete, rase, vjere i uvjerenja u godinama koje su ispred nas", zaključio je Tadić.

Predsjednik Srbije je po dolasku u Jadovno prisustvovao parastosu pored Šaranove jame, jedne od 33 jame u okviru ovog logora, u kojima su ubijane nevine žrtve.

On je takođe položio vijenac na spomenik stradalima, koji je obnovljen pošto je prije dvadeset godina bio devastiran.

Komemoraciji su prisustvovali Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora Sabora zadužena za evrointegracije i predsjednica Hrvatske narodne stranke, hrvatski ministar kulture Jasen Mesić, predsjednik SNV Milorad Pupovac, Slobodan Uzelac potpredsjednik Vlade Hrvatske.

Prisustvovali su i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) Ratko Maričić, sekretar Svjetske unije Makabi Makab Karase i Dušan Bastašić, predsjednik udruženja "Jadovno 1941" iz Banjaluke.

Zajedno sa predsjednikom Srbije u Jadovnu je poštu stradalima odala i njegova majka, Nevenka Tadić, čiji otac Strahinja Kićanović je jedna od žrtava logora smrti Jadovno.

U Jadovnu je od maja do avgusta 1941. godine, za 132 dana postojanja logora, ubijeno više od 40.000 ljudi, od kojih su 38.000 Srbi.

Šaranova jama je samo jedna od 32 jame na Velebitu u koje su bacane žrtve logora koji je imao svoje ispostave i u zalivima Metajna i Slana na ostrvu Pagu, gdje su leševi žena i djece bacani u more.

Logor Jadovno osnovale su vlasti nacističke tvorevine Nezavisne države Hrvatske (NDH), na planini Velebit, u Lici, ubrzo po osnivanju NDH 1941. godine.

Jadovno je, uz Jasenovac, bilo najveće ustaško gubilište u Drugom svjetskom ratu. Istoričar dr Đuro Zatezalo iz Karlovca precizno je evidentirao, po imenu i prezimenu, više od 10.000 ubijenih.

Logor je, krajem avgusta 1941. zatvorila italijanska vojska.

Memorijalni centar, podignut desetak godina poslije Drugog svjetskog rata na mjestu logora Jadovno, devastiran je početkom devedesetih.

Pomen žrtvama Jadovna služi se od prošle godine u Sabornom hramu u Banjaluci i u crkvi Svetog Save u Beogradu.

(Tanjug)