• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Dragan pravi slatko od šišarki: Pravi je delikates i svi se vraćaju po još

Autor Dušan Volaš

Kako bi se izborio sa niskim otkupnim cijenama voća i šumskih plodova, Dragan Đorđević iz Surdulice se odlučio da ih prerađuje.

 Dragan Đorđević pravi slatko od šišarki i brezovu vodu Izvor: Shutterrstock

Plodove prikuplja na planinskim visoravnima Vlasine, a kada je proizvode ponudio posjetiocima na Vlasinskom jezeru, proizvodnja je porasla.

Porudžbine su počele da stižu sa raznih strana, a proteklih godina su Đorđevići obišli veliki broj sajmova u zemlji, prenosi Agroklub.

Možda će vas zanimati

Pošto im se asortiman toliko proširio, tamošnja turistička organizacija im je obezbijedila drvenu kućicu za prodaju na živopisnom jezeru.

Gosti na Vlasini redovni kupci

Danas nema gosta koji ne svrati do Đorđevića kako bi kupio neki njihov delikates. Mnogi se iznenade kada među njima nađu brezinu vodu, slatko od šišarke, pečuraka, paradajza, raznovrsnog povrća...

Porodica posjeduje i Majstorsko pismo za poznavanje ljekovitog bilja. Dragan je u posljednjih nekoliko godina redovan na "Adonisovim" predavanjima o biljoberu.

Kako je rekao, šumske plodove i ljekovito bilje na ovom prostoru sakuplja od malena. Tačno zna gdje i na kom mjestu ih tokom godine može brati.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

I dok se najmlađi u familiji bave branjem bilja i sakupljanjem šumskih plodova, njegova majka zajedno sa ženama vodi brigu da sokovi, džemovi, slatka, likeri, ajvar ili papričice punjene sirom budu proizvedeni bez konzervansa i da su uvijek savršenog ukusa.

Njihovo slatko od šišarke je prošle godine osvojilo i specijalno priznanje na Sajmu etno hrane i pića u Beogradu.

"Šišarke za slatko sakupljamo na obroncima Čemernika, gdje inače beremo i šumsku jagodu, borovnicu, kupinu, brusnicu, drenjinu. Odlazimo po njih u vrijeme kada cvjeta bor, pušta smolu i kada je šišarka mekana", rekao je Đorđević.

Svi koji su jednom probali ovo slatko, kaže on, opet su došli po novu teglicu.

Izvor: Shutterstock

Šta je brezina voda?

Brezina voda je još jedan raritet koji ova porodica priprema. Vodu sakupljaju na drveću u drugoj polovini marta mjeseca, od trenutka kada sokovi krenu da struje stablima drveća. Tada zasjecaju koru, stavljaju malo crijevo povezano sa balončićem i ostavljaju da od jutra do večeri brezina voda kaplje u njega.

Koristi se za detoksikaciju organizma i veoma je tražena i na području Beograda i Novog Sada.

"Onima koji ne mogu do nas po proizvode, šaljemo im poštom", poručio je Dragan.

Poznaju i gljive

Od gljive koja raste na oštećenoj brezi, brezina čaga, prave i vodu koja takođe ima brojne benefite. Spremaju je tako što ovu gljivu prvo samelju, a potom je potope u mlaku vodu. Kada odstoji određeni period u njoj, procijede je i voda je spremna.

Sakupljaju i gljivu sunčanicu, lisičarku, vrganj. U jelovoj šumi pronalaze i takozvani bijeli vrganj koji ima jaču nutritivnu vrijednost od onih koji rastu u hrastovoj i zbog toga je veoma tražen na tržištu. Sa svojim proizvodima Dragan je obišao skoro sve sajmove u Srbiji. Kaže da se zadovoljan vraćao kući, jer je širokim asortimanom uspijevao da pridobije nove kupce. Iz tog razloga trudi se da svake godine napravi neki nov proizvod.

Ništa ne prepuštaju slučaju na svojim plantažama ribizle, smokve i aronije padinama Čemernika. Žele i da napreduju tehnološki i svoje zasade obrađuju mnogo savremenijim mašinama. Pomoć bi im u smislu obezbjeđivanja ovih mašina pod povoljnim uslovima dobrodošla.

"Mnogi kupci često od nas traže da im isporučimo količinu od nekoliko tona. Zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta to ne možemo da uradimo", rekao je ovaj proizvođač.

Smatra da bi udruživanjem proizvođača i prerađivača moglo da se pozitivno odgovori na ovakve i slične zahtijeve. Tada bi, kaže on, moglo da se razmišlja i o nastupu na tržištu sa nekim zajedničkim proizvodom, a potom i o izvozu. U tome bi mogle da pomažu i lokalne vlasti, smatra Đorđević.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE