Obilježavanje Dana državnosti u Marićevića jaruzi kraj Orašca i ove godine desničari iskoristili za manifestovanje svojih stavova.
Ministar kulture Predrag Marković im je uzvratio da je to što rade - običan vašar.
Njegovo obraćanje u ime Vlade Srbije, naime, sve vrijeme je vikom i skandiranjem haškim optuženicima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću ometala grupa okupljenih sa zastavama pokreta Naši, Obraz i Srpski četnički pokret.
Iz te grupe skandiralo se haškim optuženicima, a vlast optuživala za izdaju Kosova i upropašćavanja države.
"Mi danas ne slavimo samo datum, mi slavimo vrlinu i hvala onima koji u tome pomažu. Zahvaljujem i onima koji znaju šta je praznik, a šta vašar, jer vašari služe za izlivanje strasti, reagovao je Marković.
Ministar kulture i informatičkog društva je danas položio vijenac na spomen obilježje u Marićeva jaruzi, odakle je vožd Karđorđe poveo ustanike na oslobođenje od osmanlijske vlasti.
Marković je podsjetio na istorijske činjenice vezane za borbu srpskog naroda protiv Turaka početkom 19 vijeka, i naglasio značaj donošenja Sretenjskog ustava iz 1835. godine.
On je istakao da je to bila odluka da Srbija pripadne civilizaciji na čijoj teritoriji živi i kojoj doprinosi, odnosno Evropi.
Marković je podvukao i da je Srbija tako postupila, iako mnogi u Evropi "nisu smatrali da baš Srbija treba da dobije moderan ustav i parlamentarnu demokratiju".
"Srbija je pokazala u tom trenutku odlučnost za sebe...i mi danas slavimo tu odlučnost", rekao je Marković.
Ministar je naglasio da nacionalni praznik služi i da sebi obezbijedimo državu koju čine institucije koje čuvaju vrijednosti, ali da je čine prije svega pojedinci koje te vrijednosti prepoznaju i nose sa sobom.
Vladika šumadijski Jovan, uz sasluženje sveštenstva šumadijske eparhije, održao je pomen ustanicima iz 1804. godine.
Održan je i prigodan kulturnoumetnički program, a okupljenima se obratio i princ Aleksandar Karađorđević koji je rekao da su Orašac i Oplenac simbol moderne srpske države i slobode.
On je dodao i da je srpski narod u temelj evropske civilizacije unio ne samo svoje heroje, svece i mučenike, nego i umjetnost, nauku, ideje i ideale svojih najboljih sinova.
Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković položio je danas na Oplencu lovorov vijenac i uz visoke državne i vojne počasti odao poštu voždu Karađorđu, vođi Prvog srpskog ustanka i prvom vladaru obnovljene Srbije.
Cvetkoviće je u crkvi Svetog Đorđa, na Karađorđevom grobu, u ime vlade položio vijenac na kojem piše: "Slavom ovjenčanim precima Vlada Republike Srbije".
Premijer je tom prilikom svim građanima čestitao Dan državnosti ukazavši na značaj 15. februara, koji se od 2001. godine slavi kao državni praznik.
"Smisao mog obraćanja ovdje je da ukažem na značaj i potrebu da polako velika većina ako ne i svi građani Srbije prihvate 15. februar kao svoj Dan državnosti", rekao je Cvetković, odgovarajući na pitanje novinara da li misli da većina građana Sretenje doživljava kao najveći državni praznik.
Cvetković je podsjetio da su se 15. februara desila dva važna događaja za Srbiju: odluka o podizanju Prvog srpskog ustanka u Marićevića jaruzi u Orašcu 1804. godine i donošenje Sretenjskog ustava 1835. godine.
"S jedne strane je borba za slobodu, a sa druge ustav. To su zaista dva ključna trenutka državnosti jedne države, a kod nas se poklopilo da su se oni dogodili na isti dan. Mislim da je značajno da se mnogo više pažnje posveti tom datumu", rekao je Cvetković.
Premijer je izrazio žaljenje zbog toga što se Dan državnosti proslavlja po lošem vremenu ali i dodao da se nada da će se nepogoda koja je pogodila Srbiju uskoro završiti.
"Danas je prvi dan kada se vrijeme popravlja i ja želim sa optimizmom da gledam u budućnost", rekao je Cvetković, koga je ispred zadužbine kralja Petra prvog Karađorđevića dočekao počasni stroj garde.
Danas će predsjednik Srbije Boris Tadić uručiti istaknutim pojedincima i ustanovama odlikovanja za naročite zasluge u oblasti sporta, kulture, bezbjednosti, medicine, nauke...
Predsjednik je odlikovao 17 zaslužnih pojedinaca i institucija, među kojima tenisera Novaka Đokovića, pozorišnog reditelja Dejana Mijača, teatrologa Jovana Ćirilova, Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca, Srpsko ljekarsko društvo, Istraživačku stanicu Patnica, doktora Miodraga Stojkovića, kao i pojedine pripadnike Žandarmerije, Sektora za vanredne situacije MUP i Vojske Srbije.
Na svečanosti će, kako je Tanjugu potvrđeno u Vladi Srbije, osim predsjednika Tadića, besjede imati Novak Đoković i Jovan Ćirilov.
Centralnu manifestaciju obilježavanja Dana državnosti otvoriće predsjednica parlamenta Slavica Đukić Dejanović, koja će u holu Doma Narodne skupštine otvoriti izložbu "Ustavi Kneževine i Kraljevine Srbije".
Jedan od eksponata biće i replika Sretenjskog ustava, koja će ostati trajno izložena u parlamentu.
Svečanost u Domu Narodne skupštine će direktno prenositi Radio-televizija Srbije.
Prigodne svečanosti će danas, u sklopu obilježavanja Dana državnosti, takođe biti održane u Orašcu i Topoli.
Premijer Mirko Cvetković položiće lovorov vijenac vlade i, uz visoke državne i vojne počasti, odati poštu voždu Karađorđu u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu u Topoli.
Izaslanik Vlade Republike Srbije, ministar kulture, informisanja i informacionog društva Predrag Marković položiće lovorov vijenac vlade u Marićevića jaruzi u Orašcu, gdje je 1804. godine podignut Prvi srpski ustanak.
U susret Danu državnosti u Beogradu i Novom Sadu priređene su izložbe "Srbija na karti Evrope i svijeta", "Srbija - trajanje i pamćenje: izbor dokumenata iz Arhiva Srbije" i "Za ljubav otadžbine - patriotizam u srpskoj kulturi 18. vijeka".
Dan državnosti Srbije slavi se na Sretenje u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kad je u malom šumadijskom mjestu Orašcu počela borba za konačno oslobođenje od petovekovnog robovanja pod Turcima.
Istog datuma, na Sretenje, 1835. godine, knez Miloš Obrenović proglasio je prvi srpski ustav, koji je smatran za jedan od najliberalnijih i najmodernijih u Evropi tog vremena.
Ovaj datum je uzet kao početak stvaranja moderne srpske države i kao nacionalni praznik se slavi od 2001. godine.
(MONDO)
